Nakon dobivanja posljednjih dozvola, sve je bliže početak radova na novom trgovačkom centru Max Stoja na području nekadašnjeg kamenoloma Max na Stoji. Ovih je dana, naime, Grad Pula izdao potrebne građevinske dozvole i to dvije - za pristupne prometnice i za objekt centra - a ne bude li neočekivanih prepreka, gradnja novog centra trebala bi započeti u lipnju.
Šest etaža, samo jedna nadzemna
Riječ je o objektu koji će se protezati na 71 tisuću kvadrata bruto površine, odnosno 30 tisuća kvadrata neto iznajmljivog prostora (što je skoro 10 tisuća kvadrata više od, primjerice, riječkog ZTC-a), koji će se prostirati na šest etaža, od kojih će samo jedna biti nadzemna, a osim prizemne, odnosno nulte etaže, ostale četiri bit će unutar bivšeg kamenoloma, skoro pa podzemne. Na prizemnom, nadzemnom i jednom podzemnom katu protezat će se zabavno-trgovački sadržaji, dok će dva podzemna kata biti uređena u parkirališta s ukupno 850 mjesta, a jedan će kat biti prostor za tehnički dio.
Kako saznajemo od direktora Max Stoje d.o.o. Stevana Muidže, gradit će se po projektu kojeg je izradio Integrated design by ATP architects engineers, a već je utvrđen
datum otvorenja centra - bit će to u četvrtak 8. studenog 2018. godine!
Riječ je o centru za kojeg se ideja "kotrljala" godinama. Počeci sežu u 2000. godinu, a od 2014. godine je sve krenulo galopirajućom brzinom.
Dosad je tako, osim papirnatog dijela posla, uspješno dano u zakup 70 posto prostora, što je potreban minimum da krenemo dalje. No, s obzirom da svi traže dozvole, vjerujem da ćemo, nakon što smo ishodovali dozvolu za gradnju, vrlo brzo dati u zakup i preostalih 30 posto prostora. Osim toga, za ovu su investiciju izrađene čak tri studije i još jednom je sve provjereno kada je Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizacijom u iznosu od 10 milijuna eura postala naš partner u razvoju ovog prvog modernog trgovačko-zabavnog centra. I sve su te studije pokazale opravdanost ovog ulaganja. Štoviše, prema tim studijama, ovo je još jedini centar u Hrvatskoj koji ima smisla, jer se u drugim središtima ili ne isplati ulagati ili su već prezasićeni. A na prostoru bivše
Jugoslavije, osim pulskog, još su tri centra u Beogradu imala smisla i oni se upravo grade, rekao je Muidža.
Pojašnjavajući pojam trgovačko-zabavnog centra, istaknuo je da će osim trgovina, ovaj dio grada, zahvaljujući ovoj velikoj investiciji, dobiti i tri kino dvorane i igralište za djecu te brojne kafiće i restorane, što je važno i za stanovnike ovog dijela, ali i brojne turiste koji borave u ovom dijelu Istre.
Investicija od čak 400 milijuna kuna
Gledajući investiciju kroz brojke, ulaganje je doista veliko i značajno. Tako je vrijednost cijele investicije čak 400 milijuna kuna. Otvorit će se stotinjak trgovina i kioska,
a zaposlenje će naći čak 500 ljudi, što u samom centru, što kod zakupaca. Gradu Puli u proračun, kroz komunalni doprinos, bit će uplaćeno oko 30 milijuna kuna, dok će za režijske doprinose (struja, voda) biti plaćeno još 10 milijuna. Nadalje, projekcije govore da će dva milijuna kuna iznositi godišnja komunalna naknada, mjesečni režijski troškovi budućeg centra bit će, prema izračunu, oko milijun kuna, dok će se za marketing godišnje
izdvajati čak četiri milijuna kuna. Prema godišnjoj projekciji, PDV koji će se uplaćivati u državni proračun iznosit će, nadalje, 25 milijuna eura ili 185 milijuna kuna.
Osim samog centra gradit će se i pristupna prometnica te jedan rotor ponad Valkana. Radovi na rotoru trebali bi početi nakon ove turističke sezone, već 1. listopada, a pristupne prometnice u proljeće 2018. godine. Kada se gradilište otvori, na njemu će u prosjeku biti 400 do 500 radnika, a u špici gradnje i do 800-tinjak. Izbor izvođača je u tijeku, ali će svakako biti riječ o renomiranim hrvatskim tvrtkama, dok će kooperanti biti iz Istre.
- Jednom kada bude gotov, centar će ne samo podići kvalitetu života u ovom dijelu grada, već ćemo srediti i danas ružno područje bivšeg kamenoloma. I sama zgrada neće biti visoka, najviša etaža bit će niža od razine današnjih borova, a bit će izrađena od zrcala koji će biti postavljeni pod kutom tako da će donja zrcala reflektirati upravo okolni zeleni pojas, dok će gornja reflektirati plavetnilo neba pa će i tako biti i vizualno vrlo atraktivna, zaključuje na kraju Muidža. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)