Gradevinare ne zanima obnova javnih zgrada

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U ožujku osnovan Centar za pracenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) predstavio se javnosti kako bi projektantima i gradevinarcima poslao poziv da se pocnu odazivati na javne natjecaje za obnovu javnih zgrada zbog postizanja njihove vece energetske ucinkovitosti.

Kako su izvijestili Dragan Marcinko, kao predsjednik upravnog odbora CEI-a, te njegovi clanovi Josip Borak i Marko Loncarevic, jedinice lokalne samouprave do sada su prijavile oko 200 projekata - kandidata za energetsku obnovu, najesen se ocekuju prvi natjecaji, a iduce godine i prvi radovi.

Na dvadesetak natjecaja, koje je Centar vec raspisao za obnovu javnih zgrada, radove u vrijednosti 50-tak milijuna kuna, odaziv gradevinara, odnosno projektanata je, požalili su se u Centru, jako slab.

- Ili gradevinari i projektanti vec imaju jako puno posla, ili nisu vicni novoj proceduri - da se gradevinska tvrtka ne javlja sama s popunjenim troškovnikom, veci da nam se javi s projektantom i ponudi tehnicko rješenje, a mi onda odabiremo najpovoljnije, pojasnio je Marcinko, dodajuci kako država nema vremena gradevinare i projektante "uzeti za ruku i voditi". Dubrovnik je, naveo je primjer, ponudio pedesetak svojih projekata na energetsku obnovu, no nitko im se od projektanata nije javio!

Komentirajuci prozivke gradevinara iz CEI-a, Mirko Habijanec, predsjednik Udruge gradevinara u HUP-u, istice kako i gradevinarima treba vremena da se uhodaju.

- Ljudi su u velikim dugovima, nisu im se placali izvršeni radovi, zadužili su se do grla, kubure u potpuno nesredenom sustavu. Gradevinari, posebno obrtnici, koji ce raditi na obnovi fasada, krovišta i ostalog, nemaju vlastite projektante, nekog, dakle, moraju angažirati i platiti da bi se javljali na natjecaje, i zato im treba vremena, istice Habijanec.

Do 2020. godine, plan je CEI-a, trebalo bi biti dogovoreno, pokrenuto ili u nekoj fazi pokretanja, investicija u vrijednosti sto milijardi kuna u energetskom sektoru, još osam milijardi u energetskoj ucinkovitost i 14 milijardi u javno-privatnom partnerstvu. Do kraja ove godine trebao biti završen i pokrenut registar investicija, u kojem ce u svakom trenutku biti dostupni podaci o nekom projektu, razlozi njegovog eventualnog kašnjenja i slicno. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter