Smanjivanje troškova državi nece biti dovoljno da ublaži 14 milijardi kuna minusa u proracunu pa se u Vladi najozbiljnije iznova razmišlja o tome da se razlika dijelom pokrije novim prihodima, i to prvenstveno posebnim porezima (trošarinama) na slanje SMS poruka.
O takvoj se ideji razmišljalo krajem godine, a i u ožujku i travnju, kad se radio prvi rebalans ovogodišnjeg proracuna, no ta mjera nikada nije provedena. Medutim, u vladajucem HDZ-u ponovno su se, kako nam je potvrdilo više izvora iz te stranke, vratili takvom rješenju. Prije bilo kakve odluke, ne žele govoriti o iznosu trošarine koja bi se naplacivala na slanje SMS poruka.
Uvodenje tih trošarina vec se ranije, posljednji put u veljaci ove godine, spominjalo kao jedna od antirecesijskih mjera, o cemu u telekomunikacijskim tvrtkama iskreno dvoje.
Kako se neslužbeno može cuti, ostaje upitno na koji je nacin poskupljivanje SMS poruka antirecesijska mjera, kad je jasno da država samo nastoji zaraditi tamo gdje ima najviše novca. Cinjenica je, naime, da su teleoperateri, po svojoj konacnoj dobiti, vodeca poduzeca u Hrvatskoj, i time svakako primamljiv zalogaj za punjenje državne blagajne.
Gradani, na cije bi se racune prevalile nove trošarine, u telekomunikacijama ostavljaju više negoli ukupno za rekreaciju, kulturu i obrazovanje. Kako je u veljaci naglašavao Mudrinic, uvodenje trošarina apsolutno je neprihvatljivo i za telekomunikacijske tvrtke jer bi se time ubio jedini sektor koji je u Hrvatskoj i u kriznim vremenima spreman na velike investicije.
S druge strane, gradanima, koji najviše koriste SMS poruke za komuniciranje, jer su one i najjeftinije, to bi bio dodatni porez. Umjesto da se uvode trošarine na, kao što je najcešce slucaj, robu cija se prodaja želi destimulirati, kao što je slucaj s, primjerice, cigaretama, razmatra se uvodenje trošarina na najpristupacniji oblik komuniciranja, neslužbeno zakljucuju teleoperateri.
Kako je svojevremeno zakljucio Mudrinic, ono što bi država mogla dobiti od trošarina na SMS poruke i dalje je manje od subvencija koje svake godine dobije, primjerice, HŽ. U Hrvatskoj je krajem prošle godine registrirano ukupno šest milijuna brojeva u mobilnoj mreži.
I dok je moguce uvodenje trošarina na slanje SMS poruka izazivalo nezadovoljstvo u telekomunikacijskim tvrtkama, doznaje se da Vlada razmišlja i o nešto širem paketu mjera kojima bi se udarilo na mobilnu telefoniju.
Tako bi se posebna trošarina placala na sav promet u mobilnoj telefoniji, odnosno i na razgovore i na MMS poruke, te na mobilni internet. U Vladinim krugovima razmatraju nekoliko scenarija naplacivanja tih trošarina - jedna mogucnost je da se odredi jedinicna cijena po usluzi (po poruci ili minuti razgovora), a drugi da se odredi ukupan mjesecni iznos na koji se nova trošarina ne bi placala, te nekoliko razreda iznosa na osnovi kojih bi se odredivala stopa naplate trošarine, pa bi oni koji više troše više i platili.
Država bi na taj nacin uprihodila najmanje milijardu kuna godišnje.