Kriza i recesija te ovogodišnji napredak u približavanju Hrvatske Europskoj uniji pozitivno su utjecali na stav hrvatskih gradana prema europskom udruživanju. Iako ni time Hrvatska nije prešla u klub euroentuzijasticnih država, ocito je na djelu pozitivan trend - porastao je i postotak onih koji misle da je clanstvo u Uniji dobra stvar kao i onih koji vjeruju da ce zemlja od njega imati koristi.
Stav da je ulazak u EU dobra stvar dijelilo je u svibnju ove godine 26 posto ispitanika, dok je pola godine ranije, ujesen 2009., tako mislilo 24 posto, pokazuje najnovije Eurobarometrovo istraživanje. Za dva posto - s 36 na 38 posto - narastao je i udio gradana koji ocjenjuju da ce Hrvatska profitirati pridruživanjem EU-u.
Broj onih koji misle suprotno - da je EU-clanstvo loše te da ono zemlji nece koristiti, u padu je - za prvi stav sada se odlucio 31 posto ispitanih, šest posto manje nego prošle jeseni, dok je pad kod drugog stava sedam posto - s 52 na 45 posto.
Da ipak treba još puno raditi na informiranju te gradane zainteresirati za buduce europsko pridruživanje, pokazuju podaci prema kojima i dalje raste skupina onih koji nemaju nikakav stav - oko 38 posto ispitanih nije se moglo odluciti je li pristup Uniji dobar ili loš za Hrvatsku.
Istodobno, povjerenje hrvatskih gradana u institucije europske asocijacije nije se povecao - ima ga svega oko 34 posto, dok im 55 posto izricito ne vjeruje. No, još puno gore stoje Vlada i Sabor - njima vjeruje tek 13, odnosno 12 posto gradana. Usprkos tome, prevladava uvjerenje da ucinkovitu akciju protiv ekonomske krize treba poduzimati Vlada, a ne EU.
Zanimljivo je da naši gradani, u vecem postotku nego Europljani, smatraju da Vlada treba provesti snažnije reforme kako bi osigurala prosperitetnu buducnost - ovakav stav iskazalo je cak 78 posto hrvatskih ispitanika. Njih 65 posto drži da reforme koje ce koristiti buducim naraštajima treba provoditi cak i ako to znaci da sadašnja generacija mora podnijeti neke žrtve.
Uz to, njih cak 77 posto podržava stav da se smanjivanje proracunskog deficita i javnog duga ne smije odgadati. Iz ovog seta stavova proizlazi da su naši gradani spremni na radikalne reforme, rezove troškova pa i žrtvovanje, što znaci da aktualni rebalans, u kojem ništa od toga nije provedeno, nije ipak raden po mjeri naroda, nego Vlade.