Nakon uzastopnog tromjesecnog pada, u srpnju je zabilježen ponovni rast kredita banaka. S 252,81 milijardu kuna, koliko su iznosili u lipnju, koncem srpnja ukupni su krediti narasli na 253,98 milijardi kuna, što znaci da su u mjesec dana porasli za oko 1,16 milijardi kuna. Najnoviji su to podaci Hrvatske narodne banke, iz kojih je razvidno i da se nakon duljeg vremena ponovno intenziviralo stambeno kreditiranje gradana, pa su tako ukupni stambeni krediti porasli za oko 337 milijuna kuna, s ranijih 51,58 na 51,91 milijardu kuna.
Stambeni krediti bili su u uzastopnom padu još od ožujka ove godine, što je totalno umrtvilo tržište nekretnina. Srpanjski rast je neocekivan i stoga što ljeti, zbog sezone i godišnjih odmora, interes za kreditima obicno pada. Uz stambene, ponovno se intenziviralo i kreditiranje države kod domacih banaka. Država se kod banaka u Hrvatskoj najviše zaduživala u prva tri mjeseca ove godine kada je ukupno podigla oko 10 milijardi kuna, da bi se potom orijentirala na inozemno tržište, zbog cega su u drugom kvartalu krediti državi bilježili pad. No, u srpnju su ponovo porasli s lipanjskih 21,73 na 22,18 milijardi kuna, odnosno država je uzela nova 442 milijuna kuna kredita u bankama u Hrvatskoj.
Krediti republickim fondovima i lokalnoj državi stagniraju, medutim, rastu krediti državnim trgovackim društvima, i to sa 7,36 na 7,42 milijarde kuna, za oko 63 milijuna kuna, dok je ostalim trgovackim društvima, u privatnom vlasništvu, kreditiranje takoder povecano, i to s 87 na 87,57 milijardi kuna, dakle, za novih oko 570 milijuna kuna. Što se tice kredita gradanima, zapravo rastu samo stambeni krediti. Hipotekarni krediti stagniraju, a autokrediti i karticni krediti nastavljaju padati.
Novost je što su u srpnju u odnosu na lipanj smanjeni «ostali krediti gradanima», što je skupina koja ukljucuje gotovinske, potrošacke i minuse po tekucem. Ukupno su pali za oko 270 milijuna kuna. Dakle, gradani smanjuju zaduženost po kratkorocnim potrošackim i nenamjenskim kreditima, ali ulažu u dugorocne investicije i nekretnine, vjerojatno potaknuti i njihovim padom cijena.
Prema najnovijim podacima HNB-a, u srpnju je zabilježen i novi porast ukupnih depozita, i to za oko 4,8 milijardi kuna, s 248 na 252,8 milijardi kuna. Najveci prirast bilježe oroceni depoziti, koji su sa 190 milijardi u lipnju porasli na 195,8 milijardi kuna koncem srpnja.
Ocekuje se da ce se rast depozita dodatno intenzivirati tijekom kolovoza i rujna jer je, prema prvim informacijama koje smo dobili iz banaka, ovogodišnji priljev depozita od turizma puno bolji od ocekivanog. Rijec je o eurima koji su tijekom sezone uprihodovale tvrtke i gradani koji se bave turizmom, bilo da su to hotelske i trgovacke tvrtke, restorani ili individualni iznajmljivaci.
Tako u jednoj banci kažu da je dnevni priljev sredstava na racunima turistickih tvrtki cak pet do sedam puta veci nego tijekom zimskih mjeseci. To je tipicno za posezonu, medutim, iznad ocekivanja za kriznu godinu. Novi depoziti, vele bankari, predstavljaju dobru bazu za jesen, kada ce nam likvidnost biti najpotrebnija.