Prvi referendum u suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj (onaj iz svibnja 1991. godine ipak nije bio u takvoj državi) održava se danas od 7 do 19 sati. Otvorena su 6.573 biracka mjesta u Hrvatskoj te još 106 u inozemstvu. Po podacima Ministarstva uprave, upisanih je biraca 4.504.686, od kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 4.092.058, a izvan Hrvatske 412.628.
Nema izborne šutnje
Ukupan broj biraca je za 605 veci negoli broj biraca na nedavno održanim parlamentarnim izborima. Izvan mjesta prebivališta, uz posebne potvrde, moci ce glasati 21.476 biraca koji su te potvrde pravodobno pribavili. Za referendum je distribuirano 4.343.200 glasackih listica. Biraci koji su postali punoljetni od datuma zakljucenja popisa biraca (7. sijecnja) pa do dana održavanja referenduma mogu glasati uz posebnu potvrdu koja ce im biti izdana.
Ni dan uoci referenduma ni na dan održavanja nema referendumske šutnje, osim na samim birackim mjestima i u krugu od 50 metara od pojedinog birackog mjesta.
O rezultatu referenduma odlucuje vecina biraca koji su pristupili referendumu. To konkretno znaci da ce se u masu glasackih listica uracunati i nevažeci listici (koji su, primjerice, išarani ili na kojima nije zaokruženo ni za ni protiv, ali su ubaceni u glasacku kutiju). Ti nevažeci listici imaju prakticni ucinak glasa protiv.
Konkretno, ako na referendum izade primjerice 100.000 ljudi, 20.000 ih glasa za, 10.000 protiv, a 70.000 ubaci nevažeci listic, referendum nije uspio i Hrvatska nece uci u Europsku uniju. Na taj broj biraca bilo bi potrebno da se 50.001 izjasni za. Državno izborno povjerenstvo ce dva puta na dan referenduma (u 12 i 17 sati) objaviti podatke o odazivu biraca.
U 20 sati zapocet ce na svojoj internetskoj stranici (www.izbori.hr) objavljivati nepotpune, privremene rezultate koje ce ažurirati svakih deset minuta. Konferenciju za novinare Državno izborno povjerenstvo održat ce u 22 sata, a ocekuje se da ce do tada biti obradeno 98 posto birackih mjesta.
Od molbe do clanstva
Kad se gleda iz hrvatske perspektive, cini se kao da niti jedna zemlja ranije nije prošla tako dugotrajan put do potencijalnog clanstva u Europskoj uniji. No, koliko god se to cinilo neobicnim, hrvatski put prema clanstvu u EU-u nije trajao najduže. Pritom uopce ne treba u konkurenciju uzimati Tursku, zemlju koja je nekoliko desetljeca provela u cekaonici EU-a da bi pregovore pocela skupa s Hrvatskom, ali u meduvremenu, iz politickih i objektivnih razloga, nije daleko odmaknula.
Od otvaranja pregovora do potpisivanja pristupnog ugovora više vremena nego Hrvatskoj trebalo je barem dvjema zemljama. Rijec je o Španjolskoj i Portugalu. Te dvije zemlje s Pirenejskog poluotoka postale su clanice EU-a 1986. godine. Prije toga je u lipnju 1985. s njima potpisan ugovor, dok su pregovori otvoreni u lipnju 1978. s Portugalom, a u veljaci sljedece godine sa Španjolskom.
Ako gradani tako odluce, Hrvatska ce Europskoj uniji pristupiti 1. srpnja 2013. godine. To znaci da ce od trenutka kad je predana molba za clanstvo do trenutka ulaska proci deset godina, cetiri mjeseca i devet dana. Dug je to period, ali opet nije najduži u povijesti politike europskog proširenja. Put od molbe do clanstva je, primjerice, Bugarskoj i Rumunjskoj trajao više od 11 godina.
S druge strane, apsolutni rekorder po minimalnoj kolicini vremena utrošenog na pristupanje Uniji bila je Finska. Toj je skandinavskoj zemlji trebalo manje od dvije godine i devet mjeseci od predaje molbe do ulaska u EU 1. sijecnja 1995. Slijedi susjedna Švedska, koja se Uniji prikljucila istog dana, a pristupni proces trajao je tri i pol godine.
Ratifikacija u 27 parlamenata
Ukoliko više od 50 posto gradana koji izidu na referendum zaokruže odgovor za, onda ulazak Hrvatske u EU treba potvrditi još 27 parlamenata zemalja clanica Unije. U tom slucaju, 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje 28. clanicom EU-a. Ukoliko, pak, odgovora za bude manje od 50 posto, referendum se može ponoviti nakon godinu dana.