Svaki 12. birač u Republici Hrvatskoj nema osobnu iskaznicu. Od 4.092.058 birača upisanih u popis birača u Hrvatskoj, osobnu iskaznicu nikada nije izvadilo ili im je ona istekla, a nisu podnijeli zahtjev za novom njih 339.650, odnosno 8,25 posto. Ministar uprave Arsen Bauk je za vrijeme prošlotjedne rasprave o predloženom Zakonu o registru birača u Saboru najavio da će u popisu birača u Hrvatskoj ubuduće biti samo one osobe koje imaju osobnu iskaznicu. To ne znači da birači koji nemaju osobnu iskaznicu neće moći glasati. Oni mogu izvaditi osobnu iskaznicu ili na dan izbora u nadležnom uredu državne uprave dobiti potvrdu i na temelju te potvrde se iz registra birača upisati u popis birača i potom se izjasniti na izborima.
No, brisanjem s popisa birača 339.650 onih koji nemaju osobnu iskaznicu, taj bi popis bio sveden na broj od 3.777.188 birača u Hrvatskoj, što po svemu sudeći više odgovara realnom stanju nego li sadašnji broj od gotovo 4,1 milijun birača.
Pogleda li se broj birača koji nemaju osobnu iskaznicu po gradovima i općinama u cijeloj Hrvatskoj, dolazi se do zanimljivog zaključka. Stanje je najkritičnije u područjima koja su izravno bila zahvaćena ratom, koja su bila okupirana, a koja su oslobođena i u ustavnopravni poredak integrirana vojno-redarstvenim akcijama. To su područja na kojima je živio znatan broj pripadnika srpske nacionalne manjine, a mnogi od njih danas žive izvan Hrvatske. Po svoj prilici oni su izvadili domovnicu i putovnicu, riješili statusna pitanja, ali nikada nisu izvadili osobnu iskaznicu jer im ne treba.
Dijelom je riječ i o mjestima u kojima etnički dominiraju Hrvati, ali su neka od tih mjesta bila okupirana, stanovništvo protjerano i moguće je da danas žive u inozemstvu, pa im također ne treba osobna iskaznica. Riječ je i o pograničnim općinama prema Bosni i Hercegovini pri čemu s druge strane granice žive Hrvati koji gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo.
Ratne posljedice vidljive su i u Ličko-senjskoj županiji. Senj, Karlobag i Novalja jedina su mjesta s jednoznamenkastim postotkom ljudi bez osobne. U Vrhovinama je takvih 22,7 posto, Perušiću 21 posto, Donjem Lapcu i Udbini više od 18 posto, a županijskom središtu Gospiću točno 15 posto.
Stanje u županijama sjeverozapadne Hrvatske i onima uz hrvatsko-slovensku granicu, a koje nisu bile izravno pogođene ratom, mnogo je bolje. U rijetko kojem gradu ili općini je postotak birača bez osobne dvoznamenkast, a u Grožnjanu je takvih samo 2,7 posto. (Tihomir PONOŠ/Novi list)