Posljedice gospodarske krize i sve teže socijalno stanje vidljivi su kroz pritužbe građana pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović. U svom izvješću za 2013. godinu kao sustavni problem navodi lošu usklađenost propisa i njihovu kontradiktornost, neujednačenu i dugotrajnu provedbu upravnog postupka, posebno u žalbenim postupcima, lošu informiranost građana o tome kome se pritužiti, a posljedica toga je "posvemašnji osjećaj izgubljenosti građana u susretu s upravom".
Pučka pravobraniteljica navodi i da položaj nacionalnih manjina i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a godinu su obilježila i iskazivanja mržnje spram manjinskih skupina općenito, koje su se očitovale u neprimjerenom govoru, te govoru mržnje u javnosti.
Lani je zaprimljena rekordna 3.021 pritužba, što je porast od 63 posto u odnosu na 2012. Toj brojci treba pridodati i 483 pritužbe prenesene iz prijašnjih godina. Riješeno je 2.275 pritužbi, u 1.377 slučajeva pučka je pravobraniteljica nenadležna, a od 898 slučajeva iz njene nadležnosti 317 pritužbi je neosnovano.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u prvoj se godini mandata suočila s nečim s čime su se njeni prethodnici godinama suočavali: nepravovremeni odgovori na upite pučke pravobraniteljice. U tom nepoštovanju ustavne institucije posebno se ističu Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo uprave, Porezna uprava, HZZO i Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Sve teže socijalno stanje uočljivo je i iz velikog povećanja broja pritužbi zbog ovrha, odnosno financija. Njih je 2012. godine bilo 43, a lani 190. Ovrha je nepopularna, ali nužna mjera, navodi Vidović, ali ovrhe su također slika ekonomskog stanja zemlje i građana. Iz podatka o 175 milijuna kuna duga komunalnom sektoru te činjenice da se ovrhe provode zbog neplaćenih računa za plin, struju, HRT pristojbu, Vidović zaključuje da dio građana više ne može podmirivati niti osnovne egzistencijalne potrebe. Građani koji su se pritužili pučkoj pravobraniteljici često nisu bili obaviješteni o pokretanju ovršnog postupka pa nisu mogli niti pobijati ovršni zahtjev, nije im bio dan rok za podmirenje duga, a za ovrhu su saznali tek kad im je račun bio blokiran.
Probleme građanima pod ovrhama stvaraju i agencije kojima su vjerovnici prepustili naplatu, odnosno utjerivanje duga. Osim što građane ovršuje netko za koga možda nisu ni čuli, zahvaljujući agencijama osim duga još namiruju i troškove utjerivača duga koji su četo znatno veći od samog duga.
Pučka se pravobraniteljica osvrnula i na inicijativu za raspisivanje referenduma o ćirilici. Vidović smatra da bi povećanje cenzusa s jedne trećine na jednu polovinu pripadnika nacionalne manjine u općini odnosno gradu na temelju čega bi ostvarili pravo na dvojezičnost i dvopismenost bilo nedopustivo smanjenje prava nacionalnih manjina.
U izvješću se spominje i diskriminacija Roma, a Vidović upozorava da ne dobiva pritužbe koje bi u pravoj mjeri prikazivale okolnosti diskriminacije. Podsjetila je i na prava pacijenata te na činjenicu da su prošle godine liste čekanja produžene za tri do četiri puta. Usprkos tome, nije zaprimila niti jednu pritužbu koja bi se odnosila na onemogućen pravodoban pristup zdravstvenim uslugama zbog produženih lista čekanja, očito jer se građani ne žele zamjeriti liječniku kojeg trebaju. (T. PONOŠ/NL)