Udruga pčelara "Nektar" iz Poreča obilježila je proteklog tjedna 33 godine djelovanja. Prema izvješću tajnika Ivana Kovača udruga okuplja 60-tak članova koji pčelare s oko 2.500 košnica. Neki su od njih hobisti s desetak košnica, većima ima oko 30 košnica, ali ima i profesionalaca koji pčelare s oko 300 košnica. Budući da upravo izlazimo iz zime, od tajnika Kovača i predsjednika Petra Banka želimo saznati kako je protekla ova zima i ima li gubitaka pčelinih zajednica.
Idealna zima
- Budući da su pčele tek počele izlaziti teško je reći koliki su gubici, ali obično to zimi bude između 10 i 20 posto, kaže Banko. Dodajući kako su glavni uzroci gubitaka nametnici, dakle varoa i bolesti poput američke gnjiloće.
Što se klimatskih uvjeta tiče ova je zima, za pčele, bila idealna. Relativno niske temperature omogućile su pčelama zimski san, a budući da su bile u klupku, nije ih trebalo hraniti. Uz to hladnoća je uništila nametnike. "Ovo je dobra najava za dobru godinu", dodaje Kovač. Očekujući kako će uskoro započeti vegetacija, a zahvaljujući sve češćim suhim i sunčanim danima pčele češće izlijeću iz košnica skupljajući pelud, kao dodatnu hranu. "Kad mendula procvate treba kontrolirat pčele", dodaje Banko, tako je kaže govorio i njegov otac Petar poznat i cijenjen pčelar. Tada treba kontrolirati imaju ni pčele dovoljno hrane, ali to treba obaviti oprezno, bez uznemiravanja pčelinjih zajednica, a ponajprije kako se ne bi uznemirila matica i prestala polagati jajašca. "Kada procvate divlji kesten, tada za pčele više nema problema, kažu naši sugovornici", iskusni pčelari Banko i Kovač.
Nastojeći svoje bogato iskustvo prenijeti na mlade, članovi Udruge "Nektar" darovali su porečkoj Srednjoj školi "Mate Balota" pet košnica s rojevima kako bi njihovi učenici pod vodstvom prof. Marine Čanić mogli savladavati praktična znanja iz pčelarstva.
Nelegalni uvoz
Istarski med zaslužuje veću pažnju, ali i cijenu, jer pred njim je veliko tržište. U Poreču ljeti imamo dnevno 100 tisuća turista, a zna se da tri do pet posto ljudi svaki dan koristi pčelinje proizvode. Dakle, njima želimo približiti istarski med. Želimo da istarski med uđe u trgovačke lance, u kojima se uglavnom prodaje med sumnjive kvalitete. O kakvom se medu radi, piše na deklaracijama, a tamo stoji kako je to med iz zemalja EU i izvan zemalja EU. To govori da se radio o nelegalnoj robi, jer što sadrže te teglice može reći samo analiza koja se može provesti jedino u laboratoriju u Bremenu. Mi želimo da u tim teglicama bude med iz Istre, Gorskog kotara, Slavonije ili Dalmacije".
Banko i Kovač žele da se poput pršuta i maslinova ulja zaštiti i istarski med, zapravo med s geografskim porijeklom, jer svako podneblje ima svoju vegetaciju, svoju pašu i klimu, a to se u konačnici odražava na kvalitetu meda. Stoga Udruga "Nektar" podržava osnivanje Pčelarskog saveza Istarske županije, koji bi ujedinio pčelare i ubrzao postupak zašite istarskog meda. Banko smatra kako u ovom slučaju pčelario ne bi trebali gledati osobne interese već se usmjeriti na razmišljanja kako originalan proizvod plasirati na šire tržište.
Kristalizacija meda
Kad se govori o kvaliteti meda često se postavlja pitanje njegove kristalizacije. "Kristalizacija je prirodno svojstvo meda, a samo potpuno čist, prirodni med, ima sposobnost kristalizacije, ističu naši sugovornici. Upravo je takav istarski med, a tomu doprinosi očuvan okoliš, ali i raznovrsna vegetacija. Med proizveden u područjima monokulture je sladak, ali ne sadržava druge, najčešće ljekovite sastojke, kaže Kovač, ističući raznovrsnost vegetacija kao jednu od značajnijih svojstava istarskog meda. Zbog toga što se u Istri, u odnosu na druge krajeve koristi manje pesticida, ovdje pčele nisu u opasnosti. Više od kemikalija prijete im nametnici i klima. Stoga je važno educirati ne samo pčelare već i poljoprivrednike o važnim temama iz ekologije, kako bi za zaštitu bilja koristili preparate koji nisu štetni za okoliš. U Italiji oko 13 posto pčelara proizvodi ekološki med, a u Hrvatskoj svega oko 0,03 posto. Međutim, naš je med, kaže Kovač, zbog čistog okoliša prirodniji do njihovog, ali se naši pčelari ne registriraju kao ekološki proizvođači, iako bi to marketinški utjecalo na ugled istarskog meda na tržištu. U Istri se me može govoriti o nekakvom generalnom pomoru pčela, jer naši poljoprivrednici što po sili zakona, što po vlastitoj savjeti sve više koriste ekološki prihvatljivije preparate za zaštitu bilja.
Svakodnevna hrana
Med je vrlo koristan u prehrani, a umacima i salatama daje poseban ukus, složni su Banko i Kovač, oba kuhari po profesiji. Stoga se zalažu za uvođenje kulture meda u prehranu, ne samo u restorane, već i u domaćinstva. Kovač na svom OPG-u provodi projekt „Remedy“, a radi se o ekološkom pčelarstvu i uzgoju ljekovitog, samoniklog i medonosnog bilja. Radi se o 14 proizvoda koji se mogu koristiti za prehranu, kao dodatak jelima, a zbog ljekovitih svojstava poželjni su u preventivi određenih bolesti. Korištenjem meda u prehrani smanje se unos saharoze, bijelog šećera u organizam, a povećava se unos fruktoze i glukoze, kako Kovač kaže: „Pogonskog goriva za organizam“.
Idućeg vikenda u Pazinu se održavaju Dani meda, a pčelari Udruge "Nektar" na ovoj će, prestižnoj pčelarskoj manifestaciji u Hrvatskoj, predstaviti svoje proizvode. Banko smatra kako istarski pčelari mogu biti ponosni na ovu manifestaciju koja je kao i Udruga "Lipa" iz Pazina značajno doprinijela razvoju pčelarstva u Istri.
Kuća meda u Baderni
Banko u Baderni gradi „Kuću meda“. Radi se o projektu koji će sadržavati sve što je u pčelarstvu potrebno. Od važnijih stvari Banko izdvaja proizvodnju satnih osnova i matične mliječi, a uz laboratorij, proizvodne prostore, pakirnicu i kušaonicu „Kuća meda“ imat će i predavaonicu u kojoj će se održavati stručna predavanja za pčelare, ali i popularna za korisnike pčelinjih proizvoda. "Kuća meda" imat će tri kata ukupne površine 600 metara četvornih, a djelovat će u sklopu firme "Alden".
Dakle svi istarski proizvođači meda moći će svoje proizvode plasirati u "Kući meda" u Baderni, kaže Banko. S druge strane, dodaje Kovač, treba produžiti pčelinju pašu, a tomu, kroz uzgoj medonosnog bilja veliki doprinos može dati Županija i županijski Pčelarski savez. (Napisao i snimio Mirjan RIMANIĆ)