Gotovina: Ne mogu odgovarati za tuda djela

Generali Ante Gotovina i Mladen Markac obratili su se u ponedjeljak Žalbenom vijecu Haaškog suda (ICTY)  na kraju rasprave i istaknuli da nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret te da od suda ocekuju da se ravna prema utvrdenim cinjenicama.

- Kao covjek duboko žalim zbog svih koji su izgubili živote i svoje domove, ali ne mogu odgovarati za ono što su neki drugi cinili dok sam se borio u Bosni, kazao je Gotovina na kraju žalbene rasprave na Haaškom sudu, obracajuci se na francuskom jeziku peteroclanom žalbenom vijecu.

- Ponosam sam na svoju ulogu u Oluji i nastojao sam da žrtava bude što manje. Tijekom rata dobivao sam teške zadace, a uvjeren sam da sam ih obavljao najbolje što sam mogao. U Oluji sam se borio protiv druge vojne sile, bila je to borba na život i smrt, u kojoj smo željeli osloboditi našu zemlju.

Trudili smo se pritom maksimalno zaštititi živote vojnika i civila. Ako sam pocinio neku grešku, kao što je bio moj bijeg, ja sam prvi koji zbog toga žali, kazao je Gotovina i dodao:

"Casni sude, pošten sam casnik koji je pokušao dati najbolje od sebe u teškim okolnostima. Ne tražim od vas nikakve usluge, uvjeren sam da su moji postupci bili ispravni. Ne ocekujem ništa drugo osim onog što su zatražili moji odvjetnici".

Markac je pak u svojoj izjavi na hrvatskom jeziku rekao da je iznenaden izrecenim navodima o Oluji koji nisu utemeljeni na cinjenicama.

- Izazvan pokušajima izvrtanja cinjenica iz Domovinskog rata želim reci da ja nisam nikakav clan udruženog zlocinackog pothvata niti ratni zlocinac. Nisam pocinio niti prikrivao bilo kakav zlocin, porucio je Markac i dodao da kao covjek i humanist duboko suosjeca sa svakom žrtvom.

- Nisam kriv, casni sude, ocekujem da cete pomno prouciti materijale i donijeti pravicnu odluku, kazao je na kraju Markac, na što je predsjedavajuci sudskog vijeca Theodor Meron zakljucio raspravu rekavši da ce presuda biti donesena uskoro.



Obrana: U transkriptu nema zlocinackog pothvata

Obrana generala Mladena Markaca istaknula je u ponedjeljak na žalbenom rocištu pred Haaškim sudom da se iz transkripata brijunskog sastanka ne može izvuci zakljucak o postojanju udruženog zlocinackog pothvata ciji bi cilj bio protjerivanje srpskog stanovništva.

- Ako procitamo transkript brijunskog sastanka, vidjet cemo da se tu ne može pronaci zlocinacki pothvat. Nije li neobicno da nitko nije pronašao svjedoka koji bi to potvrdio, upitao je Markacev odvjetnik John Jones.

Markacevi odvjetnici isticu da, ako nije bilo nezakonitog napada, onda ni njihov branjenik nije mogao sudjelovati u nezakonitom napadu, što mu se pripisuje.

Jones je rekao da svi zakljucci iz prvostupanjske presude o progonu civilnog stanovništva proizlaze iz zakljucka o nezakonitom granatiranju te da, ako nema nezakonitog granitaranja, onda nema ni udruženog zlocinackog pothvata.

- Bez nezakonitog granatiranja raspada se cijela presuda, to je utkano u nju, rekao je Jones.

Markacevi branitelji rekli su da nema razloga ne vjerovati u iskrenost poziva Srbima tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tudmana da ne napuštaju svoje domove.

Nakon izlaganja Markaceve obrane na redu su predstavnici tužiteljstva koji iznose svoje argumente.

Tužitelji: Brijunski transkripti dokazuju namjeru progona

Obrana generala Ante Gotovine u ponedjeljak je na pocetku žalbenog rocišta pred Haaškim sudom porucila da je raspravno vijece, koje je Gotovinu nepravomocno osudilo na 24 godine, posve proizvoljno utvrdilo marginu pogreške od 200 metara za zakonitost topnickih pogodaka te da je to pravilo izmišljeno da se ne bi moralo dokazivati da su mjesta topnickih udara doista bila civilna.

Obrana generala Gotovine u ponedjeljak je pred žalbenim vijecem Haaškog suda obrazlagala više od sat i pol vremena svoje argumente za poništavanje prvostupanjske presude i oslobadanje njihovog branjenika.

U žalbenoj raspravi u predmetu Gotovina i Markac, koja se u ponedjeljak održava u sjedištu Medunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, argumente Gotovine obrane iznijeli su odvjetnici Gregory Kehoe, Luka Mišetic i Payam Akhavan.

Oni su se u svojim istupima vodili pitanjima koje je 15. travnja ove godine uputilo žalbeno vijece obrani i tužiteljima: je li prvostupanjsko vijece pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topnickih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zakljucka pogrešnim odrazilo na druge zakljucke o pogocima; može li zakljucak o nezakonitosti topnickih napada opstati ako padnu zakljucci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zakljucak o postojanju udruženog zlocinackog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topnickih napada.

Gotovinini branitelji istaknuli su cinjenicu da tijekom topnickih napada nije bilo ni jedne civilne žrtve.

- Na Knin, Gracac, Obrovac i Benkovac palo je 1.200 projektila, a nema ni jedne civilne žrtve ili razaranja civilnih objekata. Ako je cilj bio zastrašivanje srpskih civila da bi ih se otjeralo iz tog podrucja, iz toga bi se moglo zakljuciti da je Hrvatska vojska bila posve nekompentna, što je apsurd, rekao je Akhavan zakljucujuci argumentaciju obrane.

Gotovinini branitelji su istaknuli da, ako žalbeno vijece odbaci pravilo o 200 metara, trebaju pasti sve tocke presude.

Odvjetnici isticu i da se do zakljucka o udruženom zlocinackom pothvatu, koji je, prema prvostupanjskoj presudi dogovoren na brijunskom sastanku hrvatskog politickog i vojnog vrha, došlo na temelju zakljucka o nezakonitim topnickim udarima, a ne na temelju onoga što je receno na tom sastanku.

Haaški tužitelji istaknuli su pak da transkripti s brijunskog sastanka održanog 31. srpnja 1995. dokazuju namjeru hrvatskog vojno-politickog vodstva da protjera srpske civile, cak i ako žalbeno vijece zakljuci da nije bilo protuzakonitih topnickih napada u Oluji.

Predstavnici tužiteljstva u svojem su istupu relativizirali pitanja i implikacije pitanja koje je žalbeno vijece 15. travnja uputilo dvjema stranama u postupku.

Tužitelji su rekli da su prema naredbi generala Gotovine mete topnickih napada bili cijeli gradovi, koji su sami po sebi civilni ciljevi, iako je u njima bilo vojnih ciljeva. Tužitelji isticu da stoga nije presudno kolika ce biti margina pogreške kod odredivanja zakonitosti topnickih napada. Za njih operacija Oluja nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportiranja civilnog stanovništva.

Na pitanje predsjednika žalbenog vijeca Theodora Merona o argumentu obrane da u granitiranju nije bilo civilnih žrtava, tužitelji su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivati da je bilo civilnih žrtava, dodajuci da je nekoliko svjedoka tijekom procesa reklo da je na ulicama Knina vidjelo mrtve i ranjene.

Tužitelji tvrde da je primjerice stanovništvo Knina napustilo svoj grad iskljucivo zbog neselektivnog granatiranja, da je u gradu 4. kolovoza 1995. bilo 15.000 ljudi, a 5. kolovoza da ih je bilo samo tisucu.

Predstavnici tužiteljstva rekli su da se i predsjednik Franjo Tudman nakon Oluje hvalio efikasnošcu u ispunjavanju cilja o deportaciji srpskog stanovništva.

Gotovinina obrana: tužitelji sada iznose nove teze

Gotovinina obrana optužila je u ponedjeljak predstavnike haaškoga tužiteljstva da su u svom izlaganju iznijeli potpuno novu tezu prema kojoj cak i zakoniti topnicki napadi mogu za posljedicu imati ostvaranje nelegitimnog cilja deportacije civilnog stanovništva.

Odvjetnik Luka Mišetic je u replici na argumente tužiteljstva rekao da se tužitelji iznoseci svoje argumente o opravdanosti presude generalu Gotovini postavljaju na nacin da sud treba uzeti u obzir neke druge dokaze, ako oni nisu uspjeli obraniti svoje tvrdnje.

Mišetic je ukazao na obrazloženje u prvostupanjskoj presudi prema kojoj je civilno stanovništvo otišlo zbog granatiranja iz samo cetiri grada, a iz ostalih dijelova tada okupiranog podrucja iz sasvim drugih razloga.

- Može li se reci da je na brijunskom sastanku donesena odluka o protuzakonitom granatiranju samo u ova cetiri grada. Je li logican zakljucak da se radi o zlocinackom pothvatu samo u ova cetiri grada kada su svugdje drugdje otišli iz sasvim drugih razloga i 60 dana prije u zapadnoj Slavoniji i iz cijelog ostalog podrucja tzv. Krajine. To je u potpunosti nerazumno, rekao je Mišetic.

Dodao je da je raspravno vijece utvrdilo da su tri osobe poginule u Kninu tijekom Oluje i da prema forenzickim nalazima nije utvrdeno da su stradale u granatiranju. Time je replicirao na tvrdnje tužitelja koji su se pozivali na izjave nekih svjedoka koji su tvrdili da su na ulicama Knina vidjeli mrtve i ranjene.

- Osamnaest godina prošlo je od operacije Oluje i do danas nemamo ni jedan slucaj da netko tvrdi da je izgubio nekoga u Kninu, rekao je Mišetic.