Predstavnici pazinske Udruge antifašista, Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram položili su cvijeće i zapalili svijeću na grobnici Vladimira Gortana u Podbermu, u povodu 88. obljetnice njegove smrti. U delegacijama su bili Mirjana Galant, zamjenica pazinskog gradonačelnika, Viktor Vojsković iz Udruge antifašista i Sandro Jurčić, predsjednik MO-a Beram. Prije 88 godina, 17. listopada 1929. Gortan je strijeljan u Puli kao pripadnik tajne antifašističke skupine koja je 24. ožujka 1929. oružanom akcijom nastojala spriječiti žitelje okolnih naselja na bojkot izbora, sa samo jednom, fašističkom listom, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu.
Panika među fašistima
Skupina koja se obično naziva Gortanovcima pucanjem u zrak htjela je zastrašiti ljude i nagnati ih da se vrate kućama. No, nastala je panika pa je u metežu jedna osoba poginula, a jedna ranjena. Članovi skupine ubrzo su uhićeni, a Vladimir Gortan je kao opomena ostalima 16. listopada 1929. osuđen na smrt strijeljanjem. Kazna je izvršena već idućeg dana, prije zore. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Bačac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora, podsjetio je ovom prigodom Sandro Jurčić. Tom su događaju, rekao je, prethodili izbori 1921. i 1924. kada fašisti nisu dopuštali glasovanje hrvatskim biračima zbog bojazni da će glasovati za svoje, a ne fašističke kandidate.
Nakon ove akcije koja je izazvala paniku među fašistima, provedena je drastična istraga, uhićen je velik broj osoba koje su podvrgnute torturi kako bi se iznudila bilo kakva informacija o događaju. Nakon toga su pred Specijalni sud za zaštitu države koji je iz Rima, zbog zastrašivanja Istrana, došao u Pulu izvedeni Vladimir Gortan, star 25 godina, Viktor Baćac, star 23 godine, Živko Gortan, star 25 godina, Dušan Ladavac, star 19 godina i Vjekoslav Ladavac, star 17 godina. Iako je tužitelj tražio smrtnu kaznu za svu petoricu optuženih, zalaganjem papinskog nuncija u Beogradu, posredstvom dr. Vjekoslava Gortana, papa Pio XI. intervenirao je kod talijanske vlade što je četvorici Gortanovaca spalilo život. Nažalost, Vladimir Gortan, koji nije bio na mjestu kobnog događaja, već je u to vrijeme bio na drugom zadatku u Brestovici, žrtvovan je kao opomena Istranima koji se žele suprotstaviti fašizmu.
Molitva u Gortanovoj uvali
Presuda je izvršena u zoru 17. listopada u današnjoj Gortanovoj uvali nedaleko Pule. Streljačkim strojem od 28 fašista zapovijedao je rovinjski podestat De Vescovi. Nakon što je vezan za stolac, Gortan je nazočnog svećenika, kao što je bio običaj u njegovoj obitelji, zatražio da zajedno izmole pet Očenaša, što je ovaj odbio rekavši kako je sada dovoljan samo jedan, a ostala četiri će on za njega izmoliti. Kada je prije smrti zatražio vode, konzul De Turris mu je odgovorio: "Dat ćemo ti mi odmah i ručak, a ne samo vode. Potom je odjeknuo plotun iz kojeg je 25 hitaca pogodilo Gortana u leđa na kojima se pojavila velika rupa iz koje je šikljala krv. Nazočni je liječnik ranu prekrio pamučnim platnom i konstatirao smrt. Ova su događanja izazvala veliko negodovanje u Istri, ali i velikom dijelu miroljubive Europe.
Prekinuli čelični lanac
- U predizbornim pripremama govorilo se kako je Italija sigurna od napada s bilo koje strane, jer fašizam čini snažan čelični lanac kojim je Italija okovana i zaštićena od vanjskih neprijatelja. Međutim, akcija Gortanovaca prekinula je lanac koji nitko više nije uspio spojiti. Vladimir Gortan postao je legenda pod čijim je imenom Istra krenula u boj protiv fašizma za oslobođenje i priključenje matici zemlji, rekao je Jurčić, pozvavši nazočne da minutom šutnje odaju počast Vladimiru Gortanu, njegovim suborcima i svim žrtvama u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu. (M. RIMANIĆ)