Prigodnim svecanostima u Pazinu i Bermu u subotu je obilježena 80. obljetnica oružane antifašisticke akcije pripadnika tajne organizacije Borba iz Berma i okolnih mjesta koja je rezultirala smrtnom osudom za Vladimira Gortana te dugogodišnjim zatvorskim kaznama za Živka Gortana, Dušana Ladavca, Viktora Bacca i Vjekoslava Ladavca. Akcija je izvedena na dan fašistickih izbora, 24. ožujka 1929. godine, a Vladimir Gortan strijeljan je u današnjoj Gortanovoj uvali u Puli 17. listopada 1929.
Na zajednickoj svecanoj sjednici odbora za obilježavanje ove obljetnice s predsjedništvima SAB-a Pazina i Županije te pazinskog Gradskog vijeca, o povijesnom kontekstu i znacaju akcije gortanovaca govorio je predsjednik Odbora Aleksa Ladavac. Istaknuvši da je objektivna istina najbolje orude za progres, Ladavac je podsjetio na stoljetnu borbu za nacionalnu afirmaciju istarskih Hrvata i ukazao na to da su iste ideje vodile i negdašnje istarske narodnjake, i narodnooslobodilacku borbu, i Domovinski rat. "Na kraju tog niza ostvarena je ideja o samostalnoj Hrvatskoj i stvorena je prilika za suživot, multikulturalnost i policentricni razvoj, kao i za pozitivnu i progresivnu ulogu Hrvatske u medunarodnoj suradnji, pogotovo u evropskoj obitelji", zakljucio je Ladavac.
Predsjednik istarskog SAB-a Tomislav Ravnic napomenuo je da današnje generacije ovom svecanošcu odaju pocast Gortanu kao "prvoj žrtvi nadiruceg fašizma" i svim gortanovcima koji su "svojim ponašanjem i svojim htijenjem jasno dali do znanja fašizmu da ovdje ne može proci s terorom i odnarodnjavanjem". Pazinski gradonacelnik Renato Krulcic je za akciju kazao da ju je tadašnji režim zasigurno smatrao "drskim i opasnim cinom kojim se šacica buntovnika usudila ubaciti klin u kotac fašistickog stroja" pa su zato posljedice toga cina za njegove aktere bile teške, ali su njene refleksije vodile narod Istre sve do konacnog obracuna s fašizmom.
- Pucnji pod Bermom bili su iskra koja ce punim sjajem zasjati tek kasnije i nadahnjivati generacije boraca za slobodu, naglasio je Krulcic. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesic, pokrovitelj obilježavanja 80. obljetnice akcije, nije se mogao odazvati svecanosti pa se u njegovo ime okupljenima obratio Dino Kozlevac, predsjednik Županijske skupštine.
- Koliko god nam izgledala daleka ova akcija gortanovaca, koja je prije 80 godina bila prva oružana akcija protiv fašizma na tlu neke države u kojoj je fašizam bio na vlasti, svjedoci smo da danas nikad nije dosta govoriti o fašizmu kao ideologiji zla, krvi i terora, kao o sustavu koji je provodio rasizam. Danas ta ideologija progovara na stadionima, estradi, cak i kroz usta izabranih dužnosnika, odnosno gradonacelnika, i prema svim takvim pokušajima koketiranja s fašizmom mora vladati nulta tolerancija, upozorio je.
Skupu se obratio i Zlatko Zlatic, sin Slavka Zlatica, uglednog muzikologa, utemeljitelja Tajne organizacije Borba u Istri i jednog od gortanovaca, porucivši da bi i antifašizam istarskih ljudi toga vremena trebalo sagledati kao nematerijalnu kulturnu baštinu covjecanstva. Predsjednik pazinskog SAB-a Miljenko Bencic upoznao je uzvanike soružanom akcijom gortanovaca i naglasio da "antifašizam u procesu evropskog ujedinjenja nema alternative i zato smo uvjereni da je ovo što radimo obilježavajuci obljetnicu antifašisticke akcije gortanovaca pošteno i u redu".
U sklopu svecanosti inauguriran je spomenik gortanovcima podignut
na lokaciji oružane akcije iz 1929. uz cestu Pazin - Beram. Autor
spomenika, Mario Ladavac, objasnio je svoju želju da kameni suhozid
simbolizira vjekovno postojanje našeg naroda na ovim prostorima, a
klesani kameni otvor postavljen tako da kroz njega prolazi sunceva
svjetlost simbol je bljeska koji se dogodio s akcijom gortanovaca.