Pedesetak Gorana prosvjedovalo je danas pred Vladom protiv najavljenog donošenja novog zakona o regionalnom razvoju, a najavili su da će, u slučaju da se ipak donese takav zakon koji smatraju štetnim po Gorski kotar, blokirati autocestu Zagreb - Rijeka.
- Sad smo ovdje pristojni, no ako se takav zakon donese, spremni smo blokirati autocestu, rekao je Aljoša Babić, predsjednik Zelene stranke, koja je organizirala skup.
Od Vlade je zatražio donošenje posebnog zakona kojim će se osigurati povratak raseljenog stanovništva i "normalan život" u Gorskom kotaru te što skoriju sanaciju štete nakon elementarne nepogode koja je u veljači poharala taj kraj.
Podsjetio je da je takav zakon jučer deklaracijom zatražila i Skupština Primorsko-goranske županije te zaključio da Gorskom kotaru "ne može pomoći ni Županija ni Europska komisija, nego jedino Vlada".
- Nemojmo samo čekati novac iz Bruxellesa, nego se uhvatimo posla, poručio je Babić, koji predlaže da se, po uzoru na Sloveniju, obuči 20.0000 ljudi koji bi iz šuma izvukli stradalo drveće, da to bogatstvo ne bi za godinu dana istrunulo u šumi.
Poručio je i da građani Primorsko-goranske županije neće mirno gledati kako sve oko njih propada.
- Osim Gorskog kotara, i otoci su u problemima, propadaju mnoge stvari u Rijeci pa i za Novi list više ne znamo hoće li sutra izlaziti", rekao je Babić.
Premijeru Zoranu Milanoviću poručio je da nije dobro ocijenio kada je u veljači kazao da nepogoda u Gorskom kotaru nije katastrofa.
- U Gorskom kotaru nije katastrofa, nego Hirošima, rekao je Babić, koji tumači da premijer u veljači nije dobro uvidio težinu situacije "zbog snijega" pa ga je zato pozvao da još jednom dođe "na maneštru" u Gorski kotar.
Skup je počeo i završio zvukom sirene za opću opasnost, a prosvjednicima se priključio i zastupnik Hrvatskih laburista Nenad Pleše.
Pleše: Ne smijemo dopustiti izolaciju Gorskog kotara
Laburist Nenad Pleše podržao je danas deklaraciju primorsko-goranske Županijske skupštine kojom se od Vlade traži donošenje posebnog zakona o Gorskom kotaru, ističući da Sabor ne smije dopustiti izolaciju tog područja i dodatno siromašenje goranskih gradova i općina.
- Mi ne smijemo pristati na izoliranje jednog dijela Hrvatske", poručio je laburist Nenad Pleše, nakon stanke u saborskom zasjedanju, koju je zatražio upravo zbog problema s kojima se suočava Gorski kotar.
Upozorio je da će ukidanje Zakona o područjima od posebne državne skrbi i novi zakon o brdsko-planinskim područjima, koji goranske gradove i općine svrstava u treću i četvrtu kategoriju područja, dodatno sniziti životni standard u Gorskom kotaru, u kojem je, kaže, život ionako preskup.
- Ukidanjem zakona, goranske jedinice lokalne samouprave gube više od 22 milijuna kuna, četvrtinu godišnjih proračuna. Ukidaju se autobusne linije, poštanski i bankarski uredi, rekao je Pleše i poručio da Gorski kotar zaslužuje bolje.
Podsjetio je i da je elementarna nepogoda u veljači na šumama prouzročila štetu od 242 milijuna kuna te ukupnu štetu od oko 80 milijuna eura, a tvrdi i da Gorani od šuma nemaju velike koristi te da od izvoza šumske mase zarađuju jedino Hrvatske šume.
Pleše je kazao i da u Gorskom kotaru živi upola manje stanovništva nego prije 100 godina, a boji se da će za 100 godina s tog područja iseliti i preostalo stanovništvo.
Zastupnike je pozvao da se pridruže prosvjedu protiv osiromašenja i daljnje demografske devastacije Gorskog kotara, koji je za danas u 12.15 sati najavila Zelena stranka.
Ivan Šuker (HDZ) uvjeren je da će iseljavanju iz Gorskog kotara pridonijeti i ukidanje škola. Ministarstvu regionalnog razvoja spočitava što nije osiguralo kadar koji bi pripremao programe za projekte u Gorskom kotaru koji bi se financirali iz sredstava EU-a, a smatra i da bi brdsko-planinska područja i otoci morali imati veću korist od 80 lipa po litri goriva koje građani izdvajaju za Hrvatske ceste.
Naglasio je da je Slovenija angažirala Dalekovod da sanira štetu od nepogode koja je pogodila i Gorski kotar te upitao što Hrvatska radi po tom pitanju.
- Mislim da ne bi bilo loše da su Ministarstvo regionalnog razvoja i Hrvatske šume napravile program kako devastiranu šumu iskrčiti i prodati kao sirovinu, da se ne siječe negdje drugdje. To je već trebalo učiniti, no kako im se nije dalo ići na snijeg i led prije dva mjeseca, tako im se sad ne daju gledati slike porušenih drva, jer ona predstavljaju sliku hrvatskog gospodarstva, rekao je Šuker. (Hina)