Na novoj veceri horor književnosti iz ciklusa "Vampirske noci u Kringi" predstavio se minule subote beogradski pisac, prevoditelj i nakladnik Goran Skrobonja, koji inace tijekom ožujka u Kringi boravi kao gost Opcine Tinjan i konobe Danijeli koristeci stipendiju koju je dobio uz nagradu "Jure Grando" dodijeljenu mu u sklopu lanjskog pazinskog Medunarodnog susreta izdavaca "Put u središte Evrope".
Kako je ispricao publici u kultnom križanskom kaficu Vampire, Skrobonja književni žanr horora definira kao literaturu u kojoj primarnu ulogu imaju emocije, i to ne samo one straha, koja se laicki primarno veže uz taj žanr, vec emocije uzbudenja i napetosti koje su za publiku primarne kada citaju horor knjige ili gledaju horor filmove.
Svoju prvu horor pricu Skrobonja je napisao i objavio u legendarnom casopisu Sirius još osamdesetih godina, a od tada je vlastite horor price sabrao u tri zbirke pripovijedaka, a cetvrta mu je u pripremi.
Inozemni i domaci horor naslovi ispunjavaju veci dio produkcije njegove izdavacke kuce Paladin, a poseban stimulans domacim autorima njegova tvrtka pruža raspisivanjem godišnjih tematskih natjecaja i objavljivanjem tematskih zbirki odnosno antologija horor prica.
Minulih godina teme tih natjecaja i antologija bile su price o televiziji, o urbanim legendama te o apokalipsi, odnosno smaku svijeta, a na nagovor prijatelja, iako je osobno sumnjao u ishod, tema lanjskog natjecaja bile su price o vampirima.
- Nisam medutim htio, i to sam u uvjetima natjecaja naglasio, klasicne vampirske price o krvopijama, cešnjaku i raspelima, vec sam autorima porucio da se vampirima pozabave na malo moderniji nacin, da kroz vampirske price progovore o motivima podložništva i dominacije, da krv i vampirsko ispijanje krvi prikažu više simbolicki, kao uzimanje životne esencije i energije, pricao je Skrobonja u Kringi.
Ishod je bio iznad svih ocekivanja, stigao je veliki broj jako kvalitetnih prica, cak i od pisaca koji inace ne pišu fantasticnu književnost, pa su najbolji tekstovi objavljeni u cak dvije knjige, formirane - prema spolu autora. Tako su nastale zbirke "U znaku vampira" i "U znaku vampirice", u kojima su osim srpskih zastupljeni i autori i autorice iz Hrvatske; a podjeli na mušku i žensku vampirsku zbirku nije razlog samo brojnost autora i prica, vec i unekoliko razlicit pristup vampirskoj temi izmedu autorica i autora.
- Dok su autori u svojim pricama epski razmahani, autorice su mnogo suptilnije i konciznije, ženske su price jezgrovitije i zakljucio sam da ce bolje doci do izražaja ako se objave u zasebnoj knjizi, dok bi medu muškim pricama bile slabije zapažene, tumaci Skrobonja svoj urednicki odnosno izdavacki potez.
Tijekom boravka u Kringi Goran Skrobonja radi na svom novom romanu, ciji je radni naslov "Sva Teslina deca", a dogada se u istom univerzumu alternativne povijesti kao i njegov prethodni roman "Covek koji je ubio Teslu". Junakinja romana je srpska špijunka s pocetka 20. stoljeca Anka Cukic, koja zbog svojih poslova i tajnih zadataka u jednoj epizodi cak dolazi u Istru!
U srijedu ce se Goran Skrobonja predstaviti pulskoj publici na književnom druženju u Klubu Društva hrvatskih književnika u 18 sati, a sudjelovat ce i u programu SF konvencije Istrakon koja ce se predstojeceg vikenda održati u Pazinu. (D. ŠIŠOVIC)