Unatrag pet godina, prosjecno je godišnje posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Njemackoj zapošljavano oko 4,9 tisuca gradana Hrvatske. Sezonski poslovi u poljoprivredi, ugostiteljstvu te zabavnim parkovima najcešci su izvor zarade domacih radnika koji u potrazi, makar i za privremenom zaradom, odlaze u inozemstvo.
No, osim zapošljavanja sezonskih radnika koji mogu raditi maksimalno šest, odnosno devet mjeseci godišnje, u Njemackoj na tri mjeseca godišnje posao mogu naci i studenti, dok je za gostujuce radnike predvidena mogucnost zapošljavanja do najviše 18 mjeseci.
Jedino je Njemacka s Hrvatskom, nakon njena osamostaljenja, produžila suradnju u zapošljavanju putem HZZ-a. Za vrijeme Jugoslavije takva je suradnja postojala i s Austrijom, Švicarskom, Francuskom.
U godinama recesije i svakodnevnih otkaza, postavlja se pitanje može li se ponovo pokrenuti val odlazaka na posao u inozemstvo. U prilog tome je i informacija da je americka administracija i Hrvatsku uvrstila na listu zemalja koje su ušle u program izdavanja tzv. neuseljenickih viza H-2A i H-2B koje omogucuju privremeno ili sezonsko zapošljavanje u SAD-u.
Posredstvom državne burze za zapošljavanje, od osamostaljenja do kraja 2009. godine, u inozemstvu je zaposleno nešto više od 110 tisuca radnika. Ti radnici nisu trajni ekonomski migranti, i u toj ukupnoj brojci sigurno je dobar dio nezaposlenih koji svake godine iznova odlaze u Njemacku u potrazi za zaradom.
Poslodavci, naime, nerijetko pozivaju dobre sezonce da im se vrate. Od ukupno 94,3 tisuce domacih sezonaca u Njemackoj sigurno je dobar dio radnika koji iz godine u godinu odlaze cetiri do devet mjeseci zaraditi placu u eurima. U ukupnom broju radnika zaposlenih u inozemstvu je i gotovo 11,3 tisuce pomoraca na stranim brodovima.
Na sezonskim poslovima, mahom u poljoprivredi i to na pripremi poljoprivrednog zemljišta, sadnji i branju povrca, radilo je nešto više od tri tisuce povremenih ekonomskih migranata iz Hrvatske. Njemacki ugostitelji lani su zaposlili 1.278 sezonaca iz Hrvatske, dok je u zabavnim parkovima radilo 82 naših državljana.
U potrazi za povremenim poslom u inozemstvo najviše odlaze radnici s podrucja Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osijecko-baranjske županije u kojoj je registrirana nezaposlenost visoka.
Kanalima koje službene statistike ne evidentiraju, radnici odlaze i u Italiju gdje je razvijen posao cuvanja starijih osoba, a tijekom sezone može se zaraditi i kao poljoprivredni radnik u Nizozemskoj.
Osim na sezonskim poslovima, domaci radnici u Njemackoj se mogu zaposliti i kao gostujuci radnici i to temeljem sporazuma o zapošljavanju radi usavršavanja profesionalnog i jezicnog znanja.
Tijekom ljetnih praznika u Njemackoj se može zaposliti i do 50 sudenata, a tu je kvotu za studente Hrvatskoj 2002. godine dodijelio Središnji ured za posredovanje u Bonnu.