Godinu dana od izborne pobjede Kukuriku koalicije

Ivan Jakovičić, Zoran Milanović, Radomir Čačić i Silvano Hrelja (Dragan MATIĆ/CROPIX)
Ivan Jakovičić, Zoran Milanović, Radomir Čačić i Silvano Hrelja (Dragan MATIĆ/CROPIX)

Prije godinu dana, na parlamentarnim izborima 4. prosinca Hrvatska je izabrala - promjenu. Na vlast se očekivano uspela četveročlana Kukuriku koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, HDZ je teško poražen, dok su izborni dobitnici postali i Hrvatski laburisti, kao i don Ivan Grubišić, čija je neovisna lista uspjela dobiti saborske zastupnike.

Kukuriku koalicija dobila je izbore jer je u svom Planu 21 obećala promjene, gospodarske i društvene reforme te početak izlaska iz krize. Danas se može reći da su promjene izostale, u krizi je sama koalicija četiri vladajuće političke stranke, dok je gospodarstvo iz recesije prešlo u depresiju.

Izostao je i porast društvenog optimizma, koji su najavljivali čelnici Kukuriku zajednice, što je neizostavno povezano s negativnim ekonomskim trendovima, kao i rezovima u javnom sektoru koje provodi Vlada. Godinu dana kasnije, pokazuju istraživanja rejtinga političkih stranaka po kojima je izbornim pobjednicima pala popularnost, mnogi birači zažalili su što su glasali za njih.

No, rejting pada i najvećoj opozicijskoj stranci HDZ-u, dok postoci koje dobivaju Laburisti i neovisne liste ne jamče da bi oni mogli uskoro postati izabranici biračkog tijela.

Drugim riječima, Kukuriku koalicija ima sve slabiji javni rejting i sve veće probleme, no opozicija još uvijek nije u stanju zamijeniti je. Kriza unutar koalicije - koja je najvidljivija u sukobima SDP-a i IDS-a, odnosno u recentnim iskakanjima HNS-a u povodu Zakona o porezu na nekretnine i zahtjeva da se vjeronauk izbaci iz škola - još uvijek dramatično ne oštećuje njihov javni rejting.

- Bez obzira na te događaje, smatram da koalicija nije u krizi. U krizi je ponašanje Vlade jer se premijer ne snalazi bez Čačića, koji je za njega obavljao ružne poslove. Milanović se ne snalazi u tome što sada mora sam izaći na scenu i objašnjavati sve poteze Vlade, objašnjava dr. Žarko Puhovski sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Drukčije mišljenje iznosi dr. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja.

- Iz sukoba oko poreza na nekretnine, gdje HNS ima različito mišljenje od SDP-a, vidi se kriza u koalicijskim odnosima. Morat će se dogovarati unutar koalicije i o tom porezu i o drugim temama. Za neke zakone potrebno je možda provesti i referendum. Turbulencije u koalicijskim odnosima mogu samo pojačati krizu, smatra Milardović.

Odnosi IDS-a i SDP-a posebna su priča. U godinu dana te su dvije stranke prošle put od međusobnog obožavanja do otvorenog političkog rata. Iako i jedni i drugi tvrde da neće ugroziti Kukuriku koaliciju, pitanje je što će donijeti odluke o izgradnji Plomina ili naredni lokalni izbori.

- IDS je i u Račanovoj koaliciji bio determinator potresa. No, on ima pravo braniti regionalne interese, i tu nema spora. Zadatak IDS-a je braniti interese građana, a konkretno oko Plomina, protiviti se ugljenu. Zašto bi morali pristati na suprotno, smatra Milardović.

Koliko dugo će Kukuriku vlast politički profitirati na slaboj opoziciji, teško je pretpostavljati. No, to ne može biti utjeha građanima i(li) nadomjestak za izostanak očekivanih promjena koje su prije godinu dana izabrali na biralištima. (D. GRAKALIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter