Svijest o postojanju bolesti Hidradenitis suppurativa i negativnom utjecaju na kvalitetu života oboljelih ne postoji u hrvatskoj javnosti, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina, najavivši svjetski dan posvećen ovoj kožnoj bolesti i početak kampanje "Jači od HS-a". Cilj je kampanje potaći pacijente na što ranije javljanje liječniku, ranije prepoznavanje bolesti i početak liječenja te upoznavanje oboljelih s bolešću i aktivno uključivanje u kontrolu simptoma kako bi poboljšali i održali svoje stanje.
Nije više rijetka bolest
Belina kaže da to nije više rijetka bolest, na što su ih upozorili iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, jer prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od toga obolijeva oko jedan posto populacije. Dermatovenerologinje dr. Zlatica Jukić, iz KBC-a u Osijeku i dr. Željana Bolanča iz KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, te prof. dr. sc. Rado Žic, s Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB-a Dubrava upozorili su na važnost rane dijagnoze i liječenja te suradnju s liječnicima, dermatolozima, plastičnim kirurzima i psiholozima.
Hidradenitis suppurativa (HS, gnojni hidradenitis, acne inversa) kronična je, imunološki posredovana, upalna i izrazito bolna kožna bolest. Nije infektivna ni zarazna. Karakterizirana je dubokim, bolnim, upalnim lezijama (oštećenjima kože) i gnojnim čvorovima (apscesima) na predjelima bogatim mirisnim žlijezdama i dlakama, kao što su pazuha, prepone, stražnjica, unutarnja strana bedara, ispod dojki i genitalna regija, gdje se najčešće pojavljuje. S obzirom na kroničnost, bolnost i neugodan miris, HS ima izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života te se najčešće javlja i depresija.
Bolest se obično javlja nakon puberteta, s najvišom incidencijom između 21. i 23. godine života, triput češće u žena nego u muškaraca. Sistemska je to upalna bolest u čijem nastanku sudjeluje imunološki sustav uz genetske čimbenike. Naime, prisutnost HS-a u obitelji utvrđena je kod 40 posto oboljelih.
Kreme, antibiotici, kirurgija
Liječenje HS-a je velik izazov jer je bolest često otporna na razne opcije liječenja, a recidivi su česti. Izbor liječenja ovisi o objektivnoj procjeni težine bolesti i subjektivnim smetnjama oboljeloga. U općim mjerama najvažniji je prestanak pušenja i smanjenje tjelesne težine. Liječenje se provodi lokalnim pripravcima na kožu u lakšim oblicima bolesti, ili aplikacijom lijekova u lezije. U težim oblicima bolesti primjenjuju se antibiotici, retinoidi, cikloosporin, dapson i biološka terapija.
Kirurški se zbrinjavaju čvorići i izolirane fistule, rade se incizije, drenaže i ekscizije, a u teškim oblicima i uklanjanje većih dijelova zahvaćene kože. Važan je multidisciplinarni pristup oboljelom i liječenju. Kampanja "Jači od HS-a" provodi se pod pokroviteljstvom Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLK-a, KoHOM-a i Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite. Planirane se edukacije za liječnike primarne zaštite i dermatovenerologe, radionice osnaživanja i zagovaranja za oboljele od HS-a te druge javne akcije u regionalnim središtima Hrvatske.
Simptomi
Bolest počinje pojavom dubokih, bolnih, upalnih čvorova koji kasnije mogu prijeći u gnojne čireve, stvaranje sinusnih kanala pod kožom, fistula iz kojih se cijedi gnoj i ožiljaka. Težina HS-a procjenjuje se Hurleyjevom klasifikacijom. Najčešći je blagi oblik bolesti (oko 68 posto bolesnika), umjereni oblik ima oko 28 posto, a teški oko četiri posto bolesnika.
Rizični čimbenici - pretilost i pušenje
Rizični čimbenici su pretilost i pušenje. Pretpostavlja se da je pretilost čimbenik pogoršanja bolesti, a česta je i uz metabolički sindrom. Uz to, pretilost pogoršava mehaničku iritaciju kože u pregibnim predjelima, začepljenje folikula dlaka i omekšavanje kože. Oko 45-80 posto bolesnika s HS-om ima indeks tjelesne mase veći od 25, dok je veći od 30 povezan s težim oblicima bolesti. Oko 60-90 posto bolesnika s HS-om su pušači, a 5-15 posto bivši su pušači. Nikotin iz cigareta ima proupalno djelovanje i time pogoršava HS.
Ostali su provocirajući čimbenici tijesna odjeća, depilacija, iritacija dezodoransima te neki lijekovi, naprimjer oralni kontraceptivi i retinoidi, koji mogu pogoršati tijek bolesti.
Dug put do dijagnoze
Velik je problem što se bolest često ne prepoznaje, a bolesnici koji žive s HS-om nerado govore o simptomima. Prema nekim istraživanjima, do postavljanja dijagnoze HS-a prođe 8-12 godina, a u tom se razdoblju bolest znatno pogorša. Internetska stranica www.hsonline.com.hr osmišljena je kao potpora osobama koje boluju od HS-a u Hrvatskoj. Pruža sve informacije o bolesti, simptomima, iskustvima oboljelih. (D. PALIBRK)