Danas je u Čitaonici kluba umirovljenika prezentiran projekt pod nazivom "Kada slijepi i gluhi rade zajedno onda svi razumiju" kojeg je nositelj Udruga slijepih Zagreb, a partneri su mu Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Osječko-baranjske županije te Udruga slijepih Istarske i Međimurske županije. Projekt kojim se zagovara moderna javna televizija čiji program mogu bez poteškoća pratiti svi građani financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Zagovarački projekt
Kako je naveo Zlatko Kuftić, predsjednik istarske Udruge slijepih, cilj ovoga projekta je prikazati trenutnu prilagođenost televizijskog program osobama s oštećenjima vida i sluha te, kroz zagovaranje u javnosti, utjecati na poštivanje zakonske obveze HRT-a. Goran Denis Tomašković, voditelj projekta i tajnik zagrebačke udruge naveo je kako je ovo zagovarački projekt kroz kojeg javnost žele osvijestiti o ovom problemu te natjerati nadležne da poštuju ugovorene obveze. Kako je naveo, iako je HRT dužan postupno prilagoditi audio-vizualne usluge osobama s oštećenjima sluha i vida, od donošenja zakona nije učinio ništa po tom pitanju.
- Dapače, problem je nastao u zadnjih par godina otkako HTV prikazuje dokumentarne filmove strane produkcije u kojima su dijelovi filma prevedeni sinkronizacijom, a dijelovi stavljanjem titlova. Ova praksa ne omogućava cjelovito praćenje ni osobama s oštećenjima vida, niti osobama s oštećenjima sluha, naveo je Tomašković.
Kako je pak pojasnio Damir Herega iz Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije i jedan od začetnika prilagodbe vijesti, prilagodba za gluhe osobe trebala bi sadržavati tumačenje na znakovni jezik te posebne titlove dostupne putem teleteksta budući da obični titlovi za takve osobe nisu dovoljni. Za slijepe i slabovidne osobe potrebna je pak potpuna sinkronizacija uz audiodeskripciju, odnosno usmeni kratak opis scena.
Primjer Srbije
- Kada bi sve to dodali na uobičajen TV-program naravno da bi bio problem, no uz digitalnu tehniku, na koju smo svi morali priječi, taj bi se sadržaj lako mogao dodati na program da nikoga ne smeta, naveo je Tomašković i pojasnio da su začetnici prilagodbe programa SAD-e gdje imaju i kompanije specijalizirane za audio deskripciju i znakovni jezik, dok se u Europi ovim poslom osim televizijskih kuća bave i druge ustanove. U europskim zemljama prilagođeno je od 20 do 80 posto, najviše u Skandinaviji, a posebno je, kaže, zanimljiv primjer Srbije u kojoj je Udruženje Homer prilagodilo za slijepe 40-ak filmova koji se jednom mjesečno prikazuju na državnoj televiziji.
U sklopu projekta, kako je navedeno, održane su tri radionice za izvoditelje i djelatnike udruga uključenih u projekt, snimljen spot i izrađen tiskani materijal u kojem se prikazuje kako je televizijski program koji se trenutno prikazuje takvim osobama teško pratiti i kako bi on trebao izgledati da ga ta ista populacije može pratiti u potpunosti. Također, u sklopu projekta prilagođena su dva kratka dokumentarna filma, a održan je i okrugli stol na ovu temu.
- Na kraju moram navesti i konkretne rezultate projekta: promidžbeni spot vidjelo je više od tisuću ljudi, podignuli smo razinu svijesti o ovome problemu, a HRT je formirao tim koji traži rješenje za njega i prvi bi nam se konkretni rezultati trebali prezentirati kroz mjesec dana, naveo je Tomašković i dodao da je ipak jedan od najvećih postignuća projekta taj što su zagovaranje svojih prava osobe s invaliditetom spustile s nacionalnih saveza na temeljne udruge koje su taj posao prvi puta odradile zajednički.
Na kraju voditelji projekta istaknuli su da u Hrvatskoj trenutno živi oko 18 tisuća slijepih i slabovidnih, odnosno gluhih i nagluhih osoba, no broj osoba kojima je teško pratiti televizijski program je puno veći od ovog broja.
- Puno je starijih osoba koji su nagluhi i teško prate program. S druge strane titlovi su često slabo vidljivi i starijim ljudima, nečitki osobama s disleksijom, ali i djeci do osnovne škole koja još ne znaju sama čitati tako da se naš projekt zapravo bori da se televizijski program javne televizije prilagodi na način da bude dostupniji za čak milijun ljudi, zaključio je Tomašković. (Borka PETROVIĆ)