Dogovor između Ministarstva financija i banaka o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno načinu na koji će se smanjivati kamate na stambene kredite u "švicarcima", Vlada je jučer ugradila u amandman koji će biti upućen u Sabor. Dvije strane dogovorile su se da će dužnici kojima je tečaj porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kada su podigli kredit ubuduće plaćati kamatu od 3,23 posto.
Amandman koji je Vlada jučer usvojila propisuje da se u slučaju aprecijacije strane valute za 20 posto ili više dužnicima ponovno određuje kamata, i to tako što će biti 30 posto manja od prosječne kamate uz koju su stambeni krediti odobravani. Prema izračunu središnje banke, prosječna ugovorena kamatna stopa bila je 4,62 posto, pa će konačna stopa koju će plaćati oni koji su podigli kredit u "švicarcima" biti 3,23 posto.
Kompromisom koji je Ministarstvo postiglo s bankama izbjegnute su tužbe bankara protiv države, no njime će dužnici ostvariti nešto niža prava u odnosu na njihov prvotni zahtjev. Jadranka Glibota, koordinatorica udruge Franak za Istarsku županiju, kaže da, usprkos svemu, ovaj dogovor predstavlja kompromis i trenutno olakšanje, "no treba vidjeti kako će banke to odraditi".
- Dogovor se odnosi samo na stambene kredite u "švicarcima", mada smatram da je trebao obuhvatiti i sve kredite u "švicarcima" - i stambene, hipotekarne, autokredite - budući da je rata rasla svima. Ipak, stambeni krediti su socijalno vrlo bitna kategorija.
S druge strane, vidjet ćemo kakva će biti presuda Višeg trgovačkog suda koji bi trebao potvrditi pravomoćnost prvostupanjske presude u korist Franka zato što nam je svima vrlo bitan problem glavnice koja je rasla i do 30 posto. Oni koji otplaćuju kredite od četiri do šest godina kao da nisu otplatili ništa, kaže Glibota.
Nakon što sabornici usvoje izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, rate bi, dodaje Glibota, trebale biti niže za oko 20 posto.
- Apsolutno podržavam taj dogovor, mada to nije to što smo tražili, vidjet ćemo kako će se ubuduće određivati parametri kamatnih stopa. Oni bi morali biti jasni, a ne da se određuju prema samostalnoj odluci banke kao do sada, kada uopće nije bilo poznato na temelju kojih parametara, kako i kada su "dizali" rate. To bi trebalo vrijediti za sve kredite, ne samo one u "švicarcima". Mi smo bili predložili da se u obzir uzme LIBOR plus fiksna marža. Da je tako, kamatne stope bi se, ovisno o godini podizanja kredita, kretale između 1,5 i 2,7 posto, objašnjava Glibota.
Usprkos dogovoru, tužba udruge Franak protiv banaka ide dalje. Glibota najavljuje da će se 30. studenog u Puli održati savjetovanje ove udruge na kojem će pravnica informirati dužnike o svim njihovim problemima. Uz mogućnost učlanjenja u udrugu, bit će riječi o eventualnom pokretanju novih tužbi budući da prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju nije moguće retroaktivno ostvariti pravo na povrat preplaćenih rata.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je odobreno oko 58.000 stambenih kredita u "švicarcima", od čega nekoliko tisuća u Istri. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)