Mladi pulski bariton Patrik Andreja koncertno će se predstaviti u petak, 13. svibnja u Domu hrvatskih branitelja. Bio je to povod da porazgovaramo s njim o njegovom stvaralaštvu i dosadašnjim uspjesima.
- Sutra se samostalno koncertno predstavljate. Koji ste repertoar za tu prigodu pripremili?
- Da, samostalnim koncertom uz goste predstavljam se sutra u 20 sati u Domu hrvatskih branitelja. Moji gosti i ja na koncertu ćemo izvesti 16 glazbenih točaka. Na repertoaru su poznata djela, čuvene operne arije i dueti, solo pjesme, duhovna djela najvećih kompozitora klasične glazbe, ali i domaćih koje ne zaobilazimo. Pomno smo birali program da bismo se susreli s većinom stilskih razdoblja i dočarali kroz izvođenje značajke i karakteristike svakog razdoblja. Susrest ćemo se sa "starim majstorima" kao što su F. Durante, G. Carissimi, A. Stradella, G. Bononcini, pa tu je veliki barokni skladatelj G. F. Handel, nastavljamo kroz klasicizam i djela velikog W. A. Mozarta. Slijede A. Dvorak, G. Bizet kao predstavnici romantizma, Respighi, skladatelj 20. stoljeća, kao i poznati i po meni nezaobilazni hrvatski skladatelji koje trebamo poštivati i njegovati. Tu su Ronjgov s kojim ćemo dočarati srž i melos istarske glazbe, te J. Hatze i Ivan pl. Zajc. Smatram da je program vrlo dobro složen i koncipiran te će se publici to dopasti. Kad sam došao na ideju da napravim koncert, te kad sam se čuo prvi put sa sopranisticom Kristinom Kolar, ona je bila oduševljena idejom te je rado prihvatila suradnju. Zapravo, bio sam iznenađen jer nije baš često da se već renomirani umjetnici odluče imati koncert uz nas koji tek počinjemo. U tom pogledu skidam kapu. Potom je Kristina kontaktirala profesora Vladimira Babina koji je na isti način rado prihvatio te smo ubrzo dogovorili program koncerta i termine prvih proba. Možete samo zamisliti reakciju kad sam shvatio da će se koncert ostvariti i da ću stati uz takve glazbenike na scenu.
- To je Vaš prvi cjelovečernji samostalni koncert?
- Zapravo i nije, prvi je to samostalni koncert u Puli. Prošle godine u svibnju sam održao prvi cjelovečernji samostalni koncert u Zagrebu i to u dvorani Hrvatskog društva skladatelja kojeg je organizirala DEA - Društvo albanskih umjetnika Hrvatske na čelu s predsjednicom Ljiljanom Koci, a uz pomoć Vijeća albanske nacionalna manjine grada Pule. U ožujku u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" održao sam koncert uz poznate hrvatske glazbenike koji će nastupati sa mnom sutra, sopranisticu Kristinu Kolar, inače prvakinju riječkog HNK-a te uglednog profesora, pedagoga i klavirista, prof. Vladimira Babina. Za mene je to bio veliki vjetar u leđa, jer nastupiti u takvoj dvorani uz puno publike i uz takve glazbenike na početku karijere daje veliki značaj i poticaj.
Ostvarilo se da i u mojoj Puli pred mojom publikom održim takav koncert, te se ovom prilikom zahvaljujem organizatorima; Zajednici Albanaca Istarske županije i Vijeću albanske nacionalne manjine grada Pule koji me podržavaju i daju doprinos u izgradnji moje karijere.
- Student ste Muzičke akademije u Puli, a do sada ste za Vaš rad dobili brojne nagrade i priznanja. Koji su Vaši planovi za budućnost?
- Kad ste spomenuli priznanja i nagrade, moram napomenuti i zahvaliti se svom profesoru solo pjevanja iz srednje škole prof. Cvetanu Pelčiću koji je zaslužan za dosta toga što sam postigao. Za ova zadnja dva velika koncerta zahvaljujem se docentici pri Muzičkoj akademiji Sofiji Cinguli koja je uložila veliku trud da me pripremi i da sve ispadne kako treba. Planovi za budućnost? Prije svega želim završiti akademiju, to mi je primarni cilj. Uz to, sigurno ću nastaviti održavati koncerte gdjegod se bude pružila prilika i surađivati s raznim glazbenim umjetnicima, kao što već i činim. Dakako planiram otići na još pokoje natjecanje i pjevačke seminare na kojima se može puno toga steći i veliko iskustvo, i nova poznanstva s ljudima iz svoje branše, ali i uvidjeti kako netko drugi pjeva, čuti druga i drugačija mišljenja te spoznati svoje greške preko nekog drugog i na taj način ih prepraviti. Zapravo, shvatio sam da se u mojem poslu školujem cijeli život, formalno školovanje će završiti, ali nakon toga uvijek težiš daljnjem usavršavanju jer smatraš da nisi dovoljno toga naučio. Znate, neke stvari u pjevačkom smislu sazrijevaju kasnije, zato treba biti strpljiv i minuciozno u detalje raditi da bi postigao zadano. Kao i svakom studentu cilj mi je zaposliti se. U mojem slučaju hoću li se baviti pedagoškim radom ili završiti na daskama nekog kazališta, još je prerano govoriti.
- Kako održavate dobar glas, je li naporno svakodnevno vježbati?
- Svaki pjevač koji se profesionalno bavi pjevanjem obvezan je čuvati svoj glas. Puno faktora utječe na glasnice i ukoliko se prema sebi ponašate odgovorno, glas i zdravlje mogu biti u skladu i savršenoj harmoniji. Glas je specifičan instrument jer je dio tebe i isključivo ovisi o tebi kakav će biti. Ništa nije naporno ako čovjek to voli, jednostavno postane rutina kao i najjednostavnije radnje koje čovjek čini. Naravno, napor postoji kako radeći na vokalno- tehničkim vježbama koje nisu nimalo lake za izvesti, tako i u obrađivanju i pjevanju samoga djela. Još pamtim onu rečenicu profesora iz srednje: "Pjevanje je teže od kopanja." Stvarno je dojam nekad takav, zna biti naporno i zahtijeva visoku psihičku i fizičku snagu. Prvenstveno smatram da treba to voljeti, htjeti i naravno težiti k ostvarenju cilja. Bitno je vježbati redovno zbog kondicije, ali i kvalitete izvedbenog programa, no napominjem treba biti strpljiv jer neke stvari vezane za glas dolaze prirodno. Tu je i profesor koji bi trebao voditi putanju razvoja samoga glasa do faze kad sam postaneš samostalan da bi brinuo o glasu i načinu vođenja. Mnogi ljudi olako shvaćaju pjevanje te dosta njih i zapne na početku zbog potpuno drugačijeg pogleda i nestrpljivosti misleći da se pjevačem postaje brzo i lako.
- Nedavno ste postali predsjednik Društva albanskih umjetnika Istre. Što pripremate u tom pogledu?
- Iznimno sam sretan da sam izabran za predsjednika te dobio veliku podršku, ali na neki način i odgovornost. Kad smo osnivali podružnicu govorio sam da su Pula i Istra općenito mjesto gdje se ovakve udruge mogu afirmirati i pokazati vrijednima. Zato smatram da treba nastavit i poticati kulturne projekte te suradnju na poljima umjetnosti i kulture kako s albanskom zajednicom tako i s gradskim i županijskim vlastima, kao i sa svim umjetničkim i kulturnim udrugama sličnog profila. (Vanesa BEGIĆ)