U Državnom arhivu u Pazinu otvorena je, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga i Udruge Jenio Sislolski iz Brseča, izložba "Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi".
Nastojanje organizatora, ove putujuće izložbe je predstaviti javnosti glagoljaško naslijeđe područja Brseča i Mošćenica. Ostaci glagoljaške kulture na tom području, iako se ne mogu usporediti s onom iz velikih žarišta glagoljaštva poput Huma, Roča ili Vrbnika, kako je rekla Sandra Požar iz Staroslavenskog instituta, autorica tekstova izložbe, zorno pokazuju rasprostranjenost uporabe glagoljice u liturgiji i javnoj uporabi na tom području.
Valorizacija glagoljske baštine
Od sačuvanih glagoljskih spomenika Maja Franković, likovna umjetnica i profesorica na Sveučilištu u Rijeci, osmislila je dvadeset plakata koji obuhvaćaju glagoljske natpise, glagoljske pravne spomenike poput Kožljačkog razvoda iz 1395. i Mošćeničkog urbara iz 1622. godine, nekoliko isprava iz 16. i 17. stoljeća te Žgombićev zbornik iz 16. stoljeća, iznimno vrijednu zbirku srednjovjekovnih književnih tekstova čiji je dio, kako se pokazalo, prepisan u Mošćenicama.
U ime domaćina, Državnog arhiva u Pazinu, njegov je ravnatelj Elvis Orbanić napomenuo kako ova ustanova od 1992. godine sustavno radi na valorizaciji glagoljaške baštine kroz bibliotečni niz Glagoljski rukopisi. Osim zadovoljstva što je Arhiv ugostio ovu izložbu, Orbanić je kazao i da je ovih dana predstavljena i 12. knjiga Glagoljskih rukopisa "Kvadirna ili ligištar bratovštine sv. Antona opata iz Zabrešca u Dolini" autora Ivana Botice, Danijele Doblanović i Marte Jašo.
Predsjednik Udruga Jenio Sisolski, Bernard Franković, zahvalo je, između ostaloga, pazinskom Arhivu na suradnji i susretljivosti prilikom rada na ovoj izložbi. Posebno je istaknuo djelatnika Arhiva Dražena Vlahova koji je pronašao Brsečke dote i time proširio saznanja o glagoljici u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi.
O nastajanju izložbe kojom se na što jednostavniji način nastojalo prikazati ono što je važno, a da promatraču bude zanimljivo i informativno, govorila je Maja Franković. Stoga su ona i Sandra Požar uložile mnogo truda kako bi promatrač što bolje razumio o čemu se radi.
Značajna terenska istraživanja
Ideja da se obradi glagoljska baština liburnijske Istre potaknuta je 2004., kada se Veseljsko Velčić, tadašnji predsjednik Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenićka Draga, obratio Staroslavenskom institutu za pomoć u valorizaciji glagoljaške baštine tog kraja, naglasila je Požar. Tada su započela terenska istraživanja, a kada su se u to uključili članovi udruge Jenio Sisolski, pokrenuta je realizacija projekta kojem su se pridružili brojni suradnici, uključujući Turističku zajednicu Mošćenička Draga koja je značajnije doprinijela njegovoj realizaciji.
- Glagoljica se na tom prostoru može pratiti od Kožljačkog razvoda iz 1395., od najranijih vremena pa do novog vijeka, a to svjedoči višestoljetnom kontinuiranom korištenju glagoljice, do ukinuća službene uporabe njena korištenja, rekla je Požar. (Mirjan RIMANIĆ)