U hrvatskim osnovnim školama za 0,3 posto djece jedini obrok tijekom dana je onaj koji prime u školi - pokazao je to odgovor hrvatskih škola ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću na njegov nedavno poslan upit o statusu organizirane prehrane za učenike. Taj je podatak jučer iznesen u Ministarstvu gdje je održan prvi radni sastanak s ciljem praćenja i prevencije problema prehrane učenika u osnovnim školama.
S obzirom da Hrvatska ima nešto više od 330 tisuća osnovaca prema onome što su detektirale škole gotovo njih tisuću može se svrstati u kategoriju gladne djece, međutim sudionici sastanka jučer su istaknuli da je velik broj te djece već uključen u neki od oblika potpore. Prema podacima koje su škole dostavile Ministarstvu najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.
- Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma. Ovome problemu moramo pristupiti objektivno, vodeći pri tome računa da svi uključeni u rješavanje ovih problema preuzmu odgovornost za svoj dio. Ministarstvo je u tome spremno preuzeti koordinativnu ulogu, poručio je ministar.
Sudionici sastanka upozorili su da je unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Kako je istaknula specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivana Pavić Šimetin, u javnosti se često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.
- U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu, rekla je dr. Pavić Šimetin.
Upozoravajući kako Hrvatskoj zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece istaknula je da statistike u posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece čak i u padu, jer pothranjeno je samo 1,5 posto učenika, dok je istodobno u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica - pretilo!
Ravnatelji škola jučer su upozorili i na to da često s jedinicama lokalne i područne samouprave neuspješno pokušavaju naći rješenja za besplatnu ili sufinanciranu prehranu učenika, pa i kada je riječ o samo 30-ak učenika čiji obrok dnevno stoji 150 kuna. (I. ŠESTAN KUČIĆ/Novi list)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.