Predsjednik Talijanske unije i saborski zastupnik Furio Radin objašnjava novinaru tršcanskog lista Il Piccolo da je medu pripadnicima talijanske manjine osjecaj pripadnosti talijanskoj naciji vrlo jak, cak idealiziran, jer mnogi u maticnoj zemlji vide simbol kulture, prepoznaju zemlju koja je širila civilizaciju u svijetu. Njegov kolega, predsjednik izvršnog vijeca Talijanske unije Maurizio Tremul, dodaje da se pripadnost veže za naciju, a ne za državu.
"Osjecamo se dijelom talijanske nacije iako nismo ukljuceni u talijansku državu", veli Tremul. Tršcanski list je u ponedjeljak cijelu stranicu posvetio pripadnicima talijanske manjine, a povod je najava posjeta Istri i Rijeci talijanskog predsjednika države Giorgia Napolitana u sklopu službenog posjeta Hrvatskoj oko 12. srpnja ove godine.
To još nije službeno potvrdeno, ali list smatra da je, iako detalji još nisu poznati, sve vec dogovoreno. Nakon razgovora u Zagrebu s predsjednikom Ivom Josipovicem i premijerkom Jadrankom Kosor Napolitano ce posjetiti talijanske zajednice u Istri i Rijeci, a list dodaje da ce to biti drugi povijesni susret predsjednika talijanske države s talijanskom manjinom nakon posjeta Istri Carla Azeglia Ciampija 2001. godine.
Radin i Tremul smatraju da ce susret s Napolitanom predstaviti vrhunac svecanosti koje se u gotovo svim Zajednicama Talijana održavaju kontinuirano u povodu 150. godišnjice osnivanja talijanske države. Poznato je da je Italija službeno obilježila taj dogadaj 17. ožujka, a Napolitanov susret s talijanskom manjinom bio bi (medunarodni) dodatak tim proslavama. Celnici Talijanske unije dodaju da sve to ide u korist hrvatskom putu ukljucenja u Europsku uniju i prevladavanju sadašnje granice izmedu Slovenije i Hrvatske, koja je za Istru neprirodna, odnosno antipovijesna.
Tremul smatra da ce ulazak Hrvatske u schengenski prostor i uvodenje zajednicke europske valute ponovno ujediniti cijeli taj teritorij. Stoga list donosi i izjavu predsjednika tršcanske udruge Lega Nazionale Paola Sardoza Albertinija koji smatra da ce ulazak Hrvatske u EU omoguciti Trstu povratak na svoje povijesno (istarsko) zalede i da ce to svakako pridonijeti jacanju i ucvršcenju talijanskog jezika i kulture.
Tršcanski list dodaje da se posjet Napolitana Hrvatskoj smješta u pozitivno ozracje koje je polucilo susret triju predsjednika (Josipovic, Napolitano, Turk) prošle godine u Trstu prilikom velikog koncerta maestra Riccarda Mutija. Tri godine ranije, 2007., situacija nije bila baš blistava nakon polemike izmedu Napolitana i Mesica, kada je talijanski predsjednik prilikom obilježavana dana sjecanja na istarski egzodus nazvao dramu fojbi "barbarstvom stoljeca", "slavenskom krvolocnom mržnjom" i "težnjom za pripojenjem teritorija". Mesic je na te izjave oštro reagirao: "U Napolitanovim izjavama nemoguce je ne vidjeti natruhe otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i politickog revanšizma."
Stvari su se u meduvremenu poboljšale iako izmedu Hrvatske i Italije ostaju visjeti problemi koji se provlace vec puna dva desetljeca. Pritom mislimo na rješavanje pitanja imovine istarskih esula u Hrvatskoj: godinama se govori o povratu, s talijanske strane najavljuje se isplata novcane naknade, ali i dalje konacnog rješenja nema. Svojevremeno su talijanska i hrvatska diplomacija oformile razne mješovite komisije, ali o njihovom radu vec dugo nema informacija.
Sve stoji i u vezi koncipiranja zajednicke povijesne sinteze koja bi preprijecila put cestim revizionistickim napadima i politickim interpretacijama povijesne zbilje. I na tom polju na papiru postoji mješovita talijansko-hrvatska komisija povijesnih strucnjaka koja dosad nije polucila vidljive rezultate. (Elio VELAN)
Talijanska unija: Izjasnite se kao Talijani
Celnici Talijanske unije pozivaju pripadnike talijanske manjine da se prilikom popisa stanovništva izjasne kao Talijani. Uz pojedinacne telefonske razgovore s ciljem uvjeravanja i agitiranje preko medija, tu je sad i najava dolaska talijanskog predsjednika u Istru i Rijeku u srpnju ove godine. Tu politicku hiperaktivnost objašnjavaju jednostavnom cinjenicom da prava manjine ovise i o broju, odnosno da bez broja nema prava. U situaciji kad se politika služi prebrojavanjem nije sporno da se manjina pokuša braniti: što više Talijana, to jaca i sigurnija prava. Logicki, veza je apsolutno prihvatljiva.
Primjera radi, 1980., pod utjecajem širenja parole o nekakvom jugoslavenstvu kao pripadnosti, talijanska manjina dostigla je povijesni minimum u broju clanova i tada su neke škole zatvarane, a nekima je prijetila opasnost sužavanja prostora. Medutim, nejasan je poziv IDS-a na regionalno izjašnjavanje jer je suživot (jedan od središnjih predmeta politicke aktivnosti IDS-a) moguc ako postoje jasno definirane i oblikovane nacije. Ako je to tako za Talijane, isto bi trebalo vrijediti i za vecinski narod, odnosno za Hrvate.