Hrvati u prosjeku mjesečno na robu široke potrošnje izdvoje 1.950 kuna. Pritom su najrastrošniji Dalmatinci, koji potroše 2.640 kuna, a s potrošnjom od 1.320 najštedljiviji su Slavonci. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru troše nešto manje od prosjeka - 1.930 kuna, u Lici, na Kordunu i Banovini 1.850 kuna, Zagreb i okolica stoji nešto lošije od Slavonije (2.180 kuna).
Među štedljivije spadaju i Hrvati sa sjevera, koji potroše 1.480 kuna, pokazalo je istraživanje o potrošačkim navikama agencije GfK provedeno u studenom 2012. na uzorku od 906 osoba zaduženih za kupovinu robe široke potrošnje u svojim kućanstvima.
Nešto više od polovice iznosa, 53 posto, potroši se na svježu hranu koja uključuje voće, povrće, meso i ribu, pekarske proizvode.
Skoro svi građani, njih 91 posto, tjedno odlaze u manje kupovine, dok 24 posto obavi i veću tjednu kupovinu. Onih koji jednom tjedno odlaze u neplaniranu kupnju je također 24 posto.
Usprkos kroničnom nedostatku gotovine u Hrvata i modi plaćanja karticama, istraživanje je pokazalo da se skoro tri četvrtine (72 posto) velikih kupovina plati gotovinom, a 28 posto debitnim ili kreditnim karticama. Da Hrvati sve više kupuju planski, a sve manje stihijski, pokazuje i podatak da njih 53 posto u kupovinu odlazi s popisom potrebnih namirnica.
U doba recesije cijene su vrlo važne: svaki četvrti građanin trgovinu bira na osnovi cijena, a udvostručen je i broj onih koji tjedno odlaze u potragu za sniženjima (s 14 posto 2011. na 28 posto). Raste i broj onih koji barem povremeno kupuju znatno jeftinije proizvode trgovačkih marki koji po kvaliteti ne zaostaju za sličnim proizvodima (83 posto), dok ih 24 posto kupuje redovito. Usporedbe radi, 2007. proizvode trgovačkih marki kupovalo je samo devet posto hrvatskih građana.
Uz prodaju trgovačkih marki, raste i broj onih koji se o akcijama i promocijama informiraju iz letaka dobivenih poštom – njih čak 75 posto, dok je 2009. za informiranje letke koristilo njih 66 posto. U odnosu na 2007. udvostručio se i broj onih koji ne samo da čitaju letke, nego i kupuju na osnovi njih (s 15 posto 2007. na 33 posto).
Hrvatski su građani još uvijek nedovoljno skloni novim proizvodima kada je riječ o robi široke potrošnje: njih samo sedam posto među prvima kupi novi proizvod koji je upravo izašao na tržište, a manje od trećine zainteresiran je za nove proizvode na policama te voli proučavati što je novo stiglo u trgovinu.
Kupci se ugodnije osjećaju u već poznatom ambijentu (njih 53 posto zbunjuje novi raspored u trgovini), dok je kod 87 posto kupaca važna jednostavna orijentacija u trgovini.
Skoro svaki drugi građanin Hrvatske (47 posto) vrlo često u kupovinu odlazi automobilom, 25 posto koristi automobil samo ponekad, za velike kupovine. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)