Prema istraživanju agencije GfK iz rujna ove godine, 93 posto građana Hrvatske podržava uvođenje fiskalnih blagajni u dućane i ugostiteljske objekte, a samo njih sedam posto smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno jer je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao. Fiskalne, pak, blagajne na tržnicama nemaju tako plebiscitarnu podršku - 60 posto ih podupire, 36 posto ih je protiv, a četiri posto je suzdržano.
Polovica onih kojih podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruje u njene učinke, da će napraviti red u prometu gotovinom. Druga polovica, iako pozdravlja ovaj potez ministra Slavka Linića, nešto je manje optimistična kad je u pitanju provedba: smatraju da će obveznici fiskalizacije ipak pronaći načine da izbjegnu izdavanje pravih računa i plaćanje poreza. Obrazovaniji i bolje plaćeni građani Hrvatske više vjeruju u učinkovitost fiskalnih blagajni, a bolje prihvaćaju i one na tržnicama. Čak 74 posto osoba s višim obrazovanjem i 81 posto onih s mjesečnim primanjima iznad 7.000 kuna podržavaju fiskalizaciju i na zelenim tržnicama.
Fiskalizacija je promijenila i ponašanje građana-potrošača. Trećina ispitanih kaže da sada češće nego ranije traže račun u dućanima i ugostiteljskim objektima; opet visoko obrazovani češće nego ostali, njih 43 posto. Međutim, većina ih i dalje, 63 posto građana, ne traži račune češće nego prije uvođenja fiskalizacije. (D. P.)