Svaki drugi stanovnik Hrvatske misli da će država u prvoj godini članstva u Europskoj uniji prvenstveno napredovati u turizmu. Za većinu drugih područja građani ocjenjuju da će stvari ostati iste kao i prije, a za neka područja, kao što su poljoprivreda i domaća proizvodnja, više je onih koji očekuju negativan nego pozitivan utjecaj ulaska u Uniju, pokazalo je najnovije istraživanje GfK-a provedeno u lipnju na uzorku od tisuću osoba starijih od 15 godina.
Kada je riječ o rastu gospodarstva i zaposlenosti, Istrani su među najpesimističnijima: njih čak 43 posto očekuje pad, a samo 15 posto poboljšanje.
Usprkos nekim suprotnim predviđanjima, poboljšanje očekuje i jednako mali postotak anketiranih u Sjevernoj Hrvatskoj te Zagrebu, dok su puno optimističniji Ličani, Slavonci i Dalmatinci: njih 33, 26 odnosno 20 posto očekuje rast.
Tek svaki peti građanin Hrvatske vjeruje da će članstvo već u prvoj godini donijeti poboljšanje u segmentu rasta gospodarstva, a time i zaposlenosti, a čak 41 posto smatra da će zbog ulaska u EU u prvoj godini doći do pada.
Najmanje optimistični po ovom pitanju su ljudi između 30 i 59 godina, dakle osobe u radno najaktivnijoj dobi, te osobe sa srednjom stručnom spremom. Više optimizma u gospodarski rast i povećanje broja radnih mjesta u prvoj godini članstva Hrvatske u EU imaju nezaposleni (23 posto vjeruje u poboljšanje, 39 pogoršanje u pogoršanje) nego oni koji rade (16 posto vjeruje u poboljšanje, 45 posto u pogoršanje).
Pozitivna je činjenica što su po ovom pitanju najoptimističniji mladi koji se još uvijek školuju - približno svaki treći vjeruje u poboljšanje, a tek svaki šesti u pogoršanje. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.