"Nacrt filmske genologije" Hrvoja Turkovica predstavljen je u subotu u programu Zameo ih film. Predstavljac Nikica Gilic kazao je da taj termin nije jako poznat u filmskoj umjetnosti te da se odnosi na tipologiju, odnosno teoriju filmskih tipova.
- To je vrlo ozbiljna, specijalisticka knjiga, koja tematizira o raznim tipovima i žanrovima filma. Centar filmske genologije je americka država Ohio, a sada ovom vrijednom i nadasve kvalitetnom knjigom možemo reci da smo i mi došli do samoga centra ove znanosti. Knjiga je visokospecijalizirana, a namijenjena je svima koji žele produbiti svoje znanje o toj temi, dakako prvenstveno onima kojima se filmom bave, kazao je Gilic.
Da se radi o logicnom prirodnom slijedu autorovih ranijih djela, kazao je i veliki poznavatelj filma Bruno Kragic, isticuci i hvaleci autorovu temeljitost. Zanimljiv i poticajan pogled na samo poimanje filma dao je i autor, isticuci da kada se govori o filmu vecina ljudi misli da je to samo igrani film, a citirao je i Toma Gotovca koji je kazao da cim otvori oci, vidi film.
U Sutonu uz knjigu predstavljena su sabrana djela Ivana Aralice, o cemu su govorili Miroslava Vucic i Tomislav Šakic.
- Nakon sabranih djela Marije Juric Zagorke i onih Ranka Marinkovica, Školska knjiga je objavila i prvo kolo djela Ivana Aralice, a na kraju ce biti objavljeno tridesetak svezaka umjetnicke proze ovoga autora, napomenula je Vucic, istaknuvši da su sve njegove knjige bile zapažene bilo da su popracene pozitivnim ili negativnim kritikama.
Najposjecenija sajamska promocija bila ona knjige Igora Dude "Pronadeno blagostanje: Svakodnevni život i potrošacka kultura u Hrvatskoj sedamdesetih i osamdesetih". Autor je toga dana dobio i nagradu Kiklop pa je slavlje tim bilo još vece.
Na promociji, gdje se doslovno tražila stolica više, Tvrtko Jakovina, Damir Agicic i Srecko Horvat objasnili su taj trend potrošacke kulture vrlo zornim primjerima.
- Ta se potrošacka kultura, u svojim povojima, javila vec krajem pedesetih i pocetkom šezdesetih godina prošloga stoljeca, pa sjecate li se pjesme "Tata kupi mi auto", vec se tada djecu uvodilo u svijet konzumizma i potrošnje. Vec su tada ljudi poceli sve mjeriti parametrima poput stana, odmora, auta. Kasnije su stigli i Coca-Cola, Levis, cekovi i kreditne kartice. Drug Tito je 1976. godine održao govor o tome da si clanovi SK ne smiju dopustiti da ih obuzme potrošacka groznica, kazao je Horvat.
Horvat se, poput Jakovine, složio da je autor vrlo objektivan te da donosi brojne primjere koji su vrlo dobri i za sažimanje, odnosno prikazivanje nekih prošlih vremena. Tako se autor, saznajemo, dotaknuo i teme otvaranja prvih supermarketa. I Agicic se osvrnuo na tu širu problematiku konzumerizma.
Autor je na kraju rekao da mu je bilo vrlo zanimljivo sve to istraživati, ali da se nada da ce Sveucilišna knjižnica uskoro biti opremljena klima-uredajem, buduci da mu je u ljetnim mjesecima tamo bilo iznimno teško istraživati.
Napomenuo je da se za sada još nece osvrtati na devedesete u tom kontekstu, jer je ipak potreban neki vremenski odmak. Duda je kazao da se i dalje namjerava baviti tom problematikom te da se poglavlja ove knjige mogu citati zasebno.