Plaćanje računa kućanstava trebalo bi poticati, a ne još i penalizirati, no svaki oblik plaćanja, bio on preko Fine, Pošte, banaka ili drugih kanala plaćanja, kojih je sve više, naplaćuje se. U Pošti primjerice za račune do 270 kuna, naknada iznosi 5 kuna, a iznad toga plaća se 1,83 posto od iznosa, najmanje 5, najviše 80 kuna.
Znači, na račun od tisuću kuna, platitelj će morati izdvojiti 18,3 kuna naknade, a za primjerice 500 kuna, upola manje, nešto više od 9 kuna. No, u pošti se naknada uopće ne naplaćuje za račune HEP-a, TV-pretplatu i još neke. U poštanskim uredima nude i e-poštu, dakle plaćanje internetom, uz naknadu od 2 kune po nalogu, bez obzira na iznos.
Treba svakako upozoriti, a pažnju na to skrenula nam je čitateljica koja se »opekla«, da plaćati bankovnim karticama u pošti baš i nije uputno, budući da će se zaračunati i naknada za podizanje gotovine.
Primjerice, žena je u pošti poželjela platiti račun svojom debitnom karticom Erste banke, dakle nije kod sebe imala gotovinu, te je platila naknadu otprilike kao da podiže gotovinu s bankomata druge banke, budući da se plaćanje karticom u pošti tretira kao isplata gotovine. Naknadu bi, upozorili su nas u nekoliko poštanskih ureda, platila i da je imala karticu bilo koje druge banke, koja bi onda zaračunala svoju naknadu, izuzev Hrvatske poštanske banke čijim se klijentima ne naplaćuje isplata gotovine na pošti.
U Erste banci, gdje smo zamolili da nam pojasne o kakvoj je naknadi točno riječ, pojašnjavaju da naknada za isplatu gotovine na eftpos uređajima drugih banaka, poštanskih ureda i drugih prodajnih mjesta koja omogućavaju isplatu gotovine Maestro i Visa Electron karticom Erste banke, iznosi 9 kuna plus 2 posto od iznosa transakcije kada se radi o isplati na prodajnim mjestima unutar Hrvatske. »Navedena naknada bit će naplaćena ukoliko se plaćanje na prodajnom mjestu tretira kao isplata gotovine (Cash Advance opcija), a elementi koji je određuju su troškovi međubankarskih transakcija, troškovi kartičnih kuća i kartičnih procesora«, zaključuju u Ersteu. Da zaključimo, bolje je unaprijed pripremiti gotovinu ako u pošti mislite plaćati račune.
U Fini naknada za plaćanje računa iznosi 4,8 kuna po uplati za iznose do 494,85 kuna, odnosno 0,97 posto uplaćenog iznosa za iznose veće od 494,85 kune. Najviša naknada je 75 kuna. Također su neki računi izuzeti od plaćanja naknade, poput HEP-a, tv-pretplate, Dinersa i drugih.
U bankama se klasično plaćanje računa na šalteru uglavnom izbjegava jer se smatra skupljim, izuzev u nekim malim bankama koje se trude u tom segmentu biti atraktivne klijentima, poput primjerice Slatinske banke koja je na glasu, posebice među umirovljenicima, kao najpovoljnija za ovu vrstu usluge. Zaračunava, naime, naknadu od 4 kune za iznose do 400 kuna, a iznad toga 1 posto (maksimalno 80 kuna). U velikim bankama klijenti se češće odlučuju za internet bankarstvo koje je praktično i jeftinije. Primjerice, i u PBZ-u, i u Ersteu, i u Zabi se za plaćanja internetom izvan banke po nalogu plati 2 kune, no postoje i mjesečne naknade, a visina im varira ovisno o količini proizvoda koje klijent u banci koristi itd.
Sve više građana »otkriva« mogućnost plaćanja računa na kioscima, trgovačkim lancima ili čak benzinskim crpkama, ali na svim je tim mjestima moguće platiti samo račune s bar-kodom. Petrolove pumpe posebno su u tom smislu popularne jer se, provjerili smo, po računu naplaćuje naknada od 1,5 kuna, bez obzira na iznos. Na kisocima Tiska, iNovina te u Konzumovim dućanima moguće je platiti račune s bar-kodom uz naknadu od 2,9 kuna po računu, bez obzira na iznos.
Moguće je naravno otići i izravno u tvrtku čiji račun treba platiti, pa onda plaćanje ne košta ništa, primjerice za račune Ristana direktno u Ristan, ili T-coma u T-comu, gdje je besplatno ako se plaća na njihovom automatu. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ)