- Poljska upravo započinje proces ukidanja drugog mirovinskog stupa jer su izračunali da do 2050. godine moraju godišnje dva posto BDP-a izdvajati za tranzicijske troškove, a Europska im je komisija odbila zahtjev da im se ovi troškovi priznaju kao odbitak od javnog duga.
Zbog previsokih tranzicijskih troškova, obavezni drugi stup nisu prihvatile Slovenija i Češka, a od njega su odustale ili su u postupku odustajanja i Mađarska i Poljska, dok su sve druge bivše socijalističke zemlje koje su ga uvele bitno snizile stope doprinosa. Jedino mi pričamo o povećanju izdvajanja, a što ide naruku bankarskom sektoru koji upravlja mirovinskim fondovima, a očito i našom državom, i to uz blagoslov bivših i sadašnjih vlada koje u drugom stupu također vide svojevrsnu kasicu prasicu, kazala nam je Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Tim je riječima objasnila zašto se jedan od najvažnijih zahtjeva SUH-a upućenih u otvorenom pismu predsjedniku Republike, Vladi te Saboru uoči izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, tiče upravo drugog stupa.
Posebno opasnim smatra najave ministra rada Miranda Mrsića o mogućem uvođenju više tipova štednje od niskorizične u državnim obveznicama do visokorizične na inozemnim tržištima, čime bi se odstupilo od osnovne ideje da se drugim stupom snaži domaća ekonomija.
Da je riječ o "kasino ekonomiji" upozorio je i mr. sc. Mihovil Rismondo, nezavisni mirovinski stručnjak i dugogodišnji djelatnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Međunarodna organizacija rada koja je ovih dana organizirala seminar o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj iznijela je frapantne podatke Svjetske banke koje pokazuju da je drugi stup uveden kao svojevrsna ucjena.
Ispada, naime, da su najveći iznosi kredita davani onim zemljama koje su prihvatile drugi stup kao obavezni. Hrvatska se na tom popisu nalazi na šestom mjestu, a po iznosima kredita predvode Kazahstan i Rusija. (Maša JERIN)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU