Profesor s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Spilitu dr. Ivica Mitrović sinoć je za jednoipolsatnog predavanja u pulskoj Galeriji Poola predstavio istraživanje i istoimenu knjigu "Dizajniranje novih medija, Dizaj i novi mediji - hrvatski kontekst (1995. - 2010.)".
U zanimljivom predavanju opisao je dizajnerske procese od pojave interneta u Hrvatskoj prije 20 godina, kada su autori u toj prvoj eksperimentalnoj 'fazi radosti' zabavljali novom 'igračkom', zatim masovnog širenja interneta, time i upliva u srednju struju, postavljanja standarda i pune profesionalne produkcije web dizajna, pa sve do aktulnih trendova, kada su sve više u upotrebi sučelja koja, bez posebnog otpora, nameću velike internetske kompanije poput Facebooka, Twittera, Wordpressa, kada dizajn postaje eklektičan na način da se Flickr, Twitter, Vimeo koriste kao elementi dizajna.
- Danas se gubi individualizacija i autorski rukopis. Sve je slično jedno drugome i pomalo dosadno. Nestaje dizajner koji je bio nositelj cijelog procesa, kazao je dr. Mitrović.
Iz prve faze posebno je istaknuo rad Blaženka Karešina koji je 1995. dizajnirao online izdanje kultnog časpoisa Arkzin (prvi hrvatski časopis s web izdanjem). Arkzin je tih godina zbog takvog dizajna (gotove clip instalacije, svjetleći signalizacijski elementi, računalne ikone i šarene pozadine) uspio privući mlađe čitatelje, a zatim ih približio sadržaju te time značajno utjecao na njihovu medijsku, političku i široku intelektualnu pismenost.
U narednoj je fazi pojava Flasha privukla dizajnere webu, a o popularnosti te platforme govori i podatak da je 2003. godine u Zagrebu predavanje održao najpoznatiji svjetski Flash dizajner Joshua Davis. S druge strane, iste godine u stvaranju zajednice iznimno važnu ulogu odigrao je hrvatski portal MI3dot.org. U razvojnom, pak, mainstream procesu slijedi faza "šminkerske" izglačanosti radova; internet postaje srednjestrujaški medij, a suvremeni dizajner novinski art direktor.
Naglašavajući aktualan značaj tipografskog oblikovanja, pa i prodaju fontova (u čemu je u Hrvatskoj, ali i vani, najpoznatiji Nikola Đurek), dr. Mitrović je rekao da danas dizajneri moraju imati kompleksno tipografsko znanje nimalo drugačije od onog potrebnog za kvalitetno djelovanje u tiskanom mediju. "To je danas najžilavija scena", dodao je on.
Nije preskočio ni često marginaliziranu industriju produkcije računalnih igara, a u tom je smislu naveo Nenada Jalšovca, koji je i u međunarodni relacijama prepoznat kao autor nezavisnih indie računalnih igara (Ablation X).
U zadnje se vrijeme razvija i proces "dizajn bez dizajna", u pokušaju vraćanja na načela rada prve faze potpune dizajnerske autonomnosti i samoniciranih projekata. U tom su pravcu i angažirani DIY ('do it yoourself') projekti poput, primjerice, ozvučavanja nefrekventnih 'mrtvih' lokacija, rad pulskog dizajnera Olega Šurana, inače bliskog suradnika dr. Mitrovića. Taj je rad jučer, uz video projekciju, predstavljen na kraju predavanja. Šuran, inače, potpisuje i dizajn jučer promovirane Mitrovićeve knjige. (Zoran ANGELESKI ; snimio Dejan ŠTIFANIĆ)