Zatvaranje deponija diljem Istre, zbog odlaganja otpada u ŽCGO Kaštijun, promijenit će navike ljudi, ali i galebovima. Otkrio je to prof. dr. sc. Albert Marinculić s Veterinarskog fakulteta iz Zagreba na nedavno održanom sastanku sudionika u projektu kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca te procjena opasnosti (rizika) za zdravlje ljudi. Na sastanku, koji je održan u Poreču, Marinculić je rekao da se treba pripremiti na period kada će postojećoj populaciji, od okvirno 3.000 ptica na Poreštini, a znatno više u Istri, ponestati hrane uslijed zatvaranja deponija.
- Moguće je pretpostaviti da će se dio ptica seliti u potrazi za hranom, ali i da će postati sve agresivnije u urbanom okruženju u odnosu na ljude, a sve u nastojanju da se prehrane, istaknuo je.
Zbog toga je zaključeno da se i u narednom razdoblju prati zdravstveni rizik za ljude na području čitave Istre do čega može doći ako bi populacija galebova nekontrolirano rasla.
Galebovi nose bolest
Da postoje potencijalnih zdravstveni rizici za ljude dokazali su izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage) te bakteriološka analiza voda. Voditelj i nositelj projekta dr. Branko Jurić je u ime Veterinarske bolnice Poreč izvijestio prisutne o djelovanju u prošloj i prethodnima godinama te naglasio da su laboratorijskim analizama uzoraka sa ptica (perje, izmet) pronađeni uzročnici bolesti opasni i za ljude s obzirom da se galebovi čas zadržavaju na deponijima, a čas na terasama ugostiteljskih objekata naših turističkih gradova. Dodao je da su slično pokazale i bakteriološke analize voda u pojedinim bazenima.
Na skupu je rečeno da je znanstveno dokazano da velik broj galebova u rekreacijskim vodama (bazeni, plićaci) te na stolovima ugostiteljskih objekata mogu biti potencijalno prijenosnici različitih uzročnika bolesti opasnih za ljude (salmonela, campylobacter, escerichia coli i dr.) i izazvati zoonoze (bolesti koje se od životinja prenose na ljude). Marinculić je rekao da galebovi predstavljaju veliki problem i u velikim europskim lukama i turističkim središtima, posebno u Velikoj Britaniji, ali i u SAD-u.
- Velika populacija galebova ugrožava ljude, jer galeb postaje urbana ptica, ne boji se ljudi, kada se hrani napada i ljudima otima hranu pri čemu ih nerijetko povrijedi snažnim kljunom i kandžama. U urbanim središtima hrane se i danju i noću (pod svjetlom) što nije uobičajeno i normalno za životni ritam ptice te tako postaju još snažniji i veći. Na zapadu su zabilježeni napadi na ljude sa ozljedama i krvavim ranama. Tim povodom, premijer Ujedinjenog Kraljevstva David Cameron je sazvao hitnu konferenciju na temu opasnosti od galebova za 2016. godinu, istaknuo je Albert Marinculić.
Lažna jaja tjeraju ptice
Kako se boriti protiv takvih napasnika? Na sastanku je rečeno da galeb nema predatora odnosno prirodnih neprijatelja te da je cilj da se postepeno smanjuje broj odraslih ptica koje su stalno stacionirane na ovom području. To rade korištenjem metode postavljanja lažnih jaja za vraćanje galeba, u procesu reprodukcije i gniježđenja, s urbanog prostora na njegova prirodna staništa (otoke i hridi). Metoda je pokazala da su potrebne prosječne dvije godine ležanja odraslih ptica na lažnim jajima pa da odrasle ptice napuste urbano mjesto gniježđenja na kojemu ne ostvaruju potomstvo.
Navedeno je kako je broj galebova s 3.100, prebrojenih 2011. godine, smanjen na 2.517 u 2015. godini. Branko Jurić, izvijestio je prisutne o djelovanju u Istri. Naglasio je da je u petogodišnjem periodu na području od Vrsara do Tara-Vabrige zamijenjeno ukupno 7.752 jaja. Tijekom 2014. i 2015. projektu su se pridružili Gradovi Novigrad i Rovinj te je na njihovom području postavljeno još 1.688 lažnih jaja. Odnosno, kao jedan od ishoda projekta je 9.440 manje ptica, a najavljeno je da se kontrola populacije galebova nastavlja i za naredno petogodišnje razdoblje nastavkom mapiranja gnijezda i razvijanje senzibiliteta građana za dojave o gniježđenju galebova u urbanom prostoru. Kao i u dosadašnjoj realizaciji projekta po svakoj dojavi tim Veterinarske bolnice izlaziti će na teren. (Paulo GREGOROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU