Prije, za nas obicne smrtne ljude, velikih i davnih 135 godina, tocnije 1874. godine u doba kada su još americkim Divljim Zapadom jahali kauboji i Indijanci, a stara dobra Europa polako se pripremala za ulazak u doba industralizacije, u goransko mjestašce Fužine, tek koji mjesec nakon što je u promet puštena pruga Rijeka - Zagreb, poceli su organizirano dolaziti izletnicki vlakovi s gostima iz obližnjeg Primorja - Rijeke, Bakra, Kostrene, Drage... Tako rijecki list "Primorac" piše 29. srpnja 1874. godine kako se nakon prometnog otvaranja željeznicom "pojavljuju sve cešce stranci u Fužinama". Upravo stoga, pišu novine, u mjestu je postavljeno 14 svjetiljki koje rasvjetljavaju pristupni put od željeznicke stanice do naselja. Ubrzo se ureduju parkovi, putovi i šetališta, a upravo tu godinu Fužinarci danas smatraju pocetnom godinom organiziranog bavljenja turizmom u Fužinama.
Zanimanje Primoraca za Fužine nije ništa neobicno, a potaknule su ga dvije stvari - mondeno i "in" bilo je tada putovati željeznicom i o tome pricati u društvu, a uz to ljeta su i onda bila vruca kao i danas pa je itekako ugodno bilo pobjeci s vrelih 35 stupnjeva uz more na desetak stupnjeva manje u šumovito zelenilo Fužina. No, nakon što željeznica više nije bila opci hit, dolasci u Fužine se nastavljaju pa vec 1895. naselje dobiva Društvo za poljepšanje mjesta, kasnije nazvano Odbor za promet stranaca što je, u stvari, zametak buducih turistickih organizacija, koja su bila ili su znana pod imenima Turisticko društvo i Turisticka zajednica.
Zahvaljujuci tako ranom pocetku zanimanja gostiju za dolazak na ovo podrucje Gorskog kotara, Fužine su danas turisticko mjesto koje se svrstava medu najstarija hrvatska kontinentalna turisticka odredišta i medu najstarija na Kvarneru, a to znaci i u srednjoj Europi, gdje je turizam poceo vrlo rano, tocnije u drugoj polovici 19. stoljeca. Fužine su, sa svojom tradicijom od 135 turistickih godina, ove godine "uz bok" ostalim slavljenicima na Kvarneru - Opatiji sa 165 godina, Rabu sa 120, Selcu 115, Baški 105 i Malinskoj sa 100 godina turizma.
Omiljeno gorsko odmorište za svakog tko je bježao iz gradske vreve i želio mir i uživanje u planinskom zraku, Fužine su bile i izmedu dva svjetska rata, a po završetku Drugog svjetskog rata velika izmjena izgleda Fužinama je donijela novi turisticki napredak. Naime, pedesetih se u Fužinama gradi jezero Bajer koje uskoro, iako je stvoreno ponajprije u privredne svrhe, odnosno za proizvodnju energije, predstavlja zaštitni turisticki znak Fužina, a obale ovog modrog jezerca, kao i susjednog još i veceg Lepenickog jezera, i danas su okosnica turistickog razvoja cijelog ovog kraja. Cinjenica da su Fužine nepun sat vožnje vlakom do Rijeke te da nude idealne uvjete za odmor motiviraju krajem šezdesetih mnoga tada jaka rijecka poduzeca da upravo u Fužinama grade svoja odmarališta. Nastaju tako odmarališta «Vulkana», «Viktor Lenca», «Jadrolinije» i «Sindikalno odmaralište», a ponajviše zahvaljujuci tim smještajnim objektima Fužine su sedamdesetih godina 20. stoljeca imale više od 50 tisuca nocenja!
Kako sve u životu ima doba uspona i padova, tako se i fužinskom turizmu dogodio ozbiljan posrtaj osamdesetih. Doba politicke i privredne nesigurnosti znacilo je krizu zbog koje su odmarališta sve slabije radila, a sve je manji i broj drugih gostiju. Ta loša vremena vrhunac doživljaju u doba Domovinskog rata kada, logicno, nitko i ne misli na turizam, a desetak godina "praznog hoda" fužinskom je turizmu donijelo štetu kakva nije zabilježena od ranih pocetaka 1874. godine. Sredinom devedesetih ne radi ni jedno odmaralište, a ugostiteljska ponuda svedena je na nekoliko "bircuza" u kojima se može dobiti gemišt i neka žestica, ali ne i sendvic, a kamo li neko pristojnije jelo. No, desetljecima duga tradicija turizma ipak nije nestala, a iz te zapretene vatre sredinom devedesetih godina prošlog stoljeca, prakticno krecuci od pocetka, nekolicina fužinskih poduzetnika, pracena najcešce i pozitivnim razmišljanjem lokalne samouprave, otvara nove ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete. Fužine se polako probijaju na svoje omiljeno tržište - Rijeku i okolicu. Korak po korak, godinu po godinu, raste broj sadržaja i jaca turisticka ponuda. Uskoro Fužine po svim pokazateljima postaju perjanica goranskog turizma.
Danas su Fužine turisticko odredište koje ponajprije ima odlike izletnicke destinacije, a godišnje ga posjeti više od 25 tisuca izletnika i jednodnevnih gostiju. Primjerice, lanjske godine samo je špilju Vrelo obišlo više od 12 tisuca gostiju. Takoder, turisticko je mjesto prepoznato po svojoj gastronomskoj ponudi s nekoliko kvalitetnih restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Posljednjih je godina ponudi dodano nekoliko novih sadržaja: dovršena je šetnica oko jezera Bajer, oko Fužina i ostalih mjesta ovog kraja uredene su biciklisticke i pješacke staze, zaživio je program ponude jahanja sa školom jahanja, u Vratima je ponuda obogacena paint-ballom, sve je više posjecena Zavicajna zbirka u Licu i Svetište BDM Snježne, prepoznatljiva je ponuda kocije s konjskom zapregom, izgraden je teniski centar i ureden park Gorica, a od ovog ljeta odlicno je medu gostima prihvacen turisticki vlakic Fužine Express koji je nabavljen uz pomoc Primorsko-goranske županije. Organizira se nekoliko vec tradicionalnih manifestacija od kojih su neke prepoznatljive u cijeloj Hrvatskoj, kao što je to Ispracaj stare godine 31. prosinca u podne i priredbe "Ljeta u Fužinama" u okviru kojih je sve poznatiji Ljetni karneval.