Francuzi sve manje piju vino

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Francuska je poznata kao zemlja dobrih vina i brojnih vinopija, ali u posljednje vrijeme konzumiranje vina u toj zemlji u znatnom je padu, a stručnjaci pokušavaju pronaći razloge za tu pojavu.

Vino sve više nestaje s francuskih stolova, piše BBC News, koji bilježi da već godinama broj vinopija u Francuskoj opada. Još 1980. više od polovice odraslih Francuza gotovo je svakodnevno pilo vino, a danas ih samo 17 posto uživa u tome napitku. Istodobno, postotak Francuza koji nikad ne piju vino udvostručio se i sad iznosi 38 posto.

Količina vina koja je 1965. konzumirana u Francuskoj po glavi stanovnika iznosila je 160 litara godišnje, 2010. iznosila je 57 litara a idućih godina mogla bi pasti na manje od 30 litara godišnje.

Vino je treće najomiljenije piće uz ručak, nakon vode iz slavine i vode iz trgovine. U posljednje su vrijeme sve popularnija gazirana pića i voćni sokovi.

Prema najnovijem istraživanju što ga je objavio International Journal of Enterpreneurship, u Francuskoj su vidljive promjene u navikama pijenja. Francuzi su 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća odrastali uz vino na stolu uz svaki objed i za njih je vino dio kulturne baštine.

Za srednji naraštaj, sadašnje 40-godišnjake i 50-godišnjake, vino je prigodni užitak, pri čemu se više pazi na kakvoću nego na količinu. Pripadnici toga naraštaja piju manje, ali kvalitetnije i za kvalitetu su spremni platiti više.

Pripadnici trećeg, "internetskog" naraštaja počinju se zanimati za vino kad dođu u dob od 25-30 godina, za njih je vino proizvod kao i svaki drugi.

"Dogodila se uznapredovana erozija vinskog identiteta", izjavili su autori istraživanja, Thierry Lorey i Pascal Poutet.

Pad konzumiranja vina vidljiv je i u drugim zemljama, primjerice u Italiji i Španjolskoj, koji su također povijesni proizvođači vina.

Autori istraživanja pribojavaju se da bi smanjenje konzumiranja vina u Francuskoj moglo dovesti do nestajanja tradicionalnih francuskih vrijednosti, društvenosti i uživanja u dobrim stvarima. Na njihovo mjesto dolazi utalitarni "higijensko-moralistički" novi poredak, što ga, kako kažu autori, cinički zajednički zastupaju političari, mediji i globalno gospodarstvo. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter