Brončani kip Apoksiomena, koji je tijekom Festivala Hrvatske u Francuskoj bio izložen u Louvreu, od sutra do 4. ožujka bit će dodatno istražen u francuskom Centru za istraživanje i restauriranje umjetnina u francuskim muzejima (C2RMF – Centre de Recherche et de Restauration des Musées de France), izvijestilo je danas Ministarstvo kulture.
Zahvaljujući izložbi u Louvreu, koja se danas zatvara, uspostavljena je suradnja Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda s francuskim centrom C2RMF u kojemu će se obaviti dodatna istraživanja tehnike izrade i sastava materijala od kojih je kip izrađen.
Nakon istraživanja obavljenih pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, u Parizu se planira rendgenska radiografija i metalografska analiza (PIXE i ICP) radi prikupljanja dodatnih podataka o tehnici izrade kipa, što bi moglo poslužiti kao dodatna argumentacija u definiraju podrijetla i datacije kipa, priopćilo je Ministarstvo.
Hrvatski Apoksiomen jedan je od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su nekada krasili grčka svetišta i gradove, posebice vježbališta. Prikazuje mladog atletičara koji je upravo završio natjecanje ili vježbanje u trenutku opuštanja i potpune posvećenosti čišćenju svojega tijela od ulja, znoja i prašine.
Kip je pronađen je u podmorju otočića Vele Orjule pored otoka Lošinja, a bio je to slučajni nalaz belgijskog turista Renea Woutersa.
Nakon višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih radova u Hrvatskom restauratorskom zavodu, koji su uključivali uklanjanje debele morske inkrustacije s površine kipa potvrđeno je da je kip izrađen najvjerojatnije u 2. ili 1. st. prije Krista u nekoj grčkoj ljevaonici prema izvorniku iz 4. st. prije Krista.
Nalaz kipa i konzervatorsko-restauratorski radovi privukli su veliko zanimanje stručne i šire javnosti ne samo stoga što su brončani kipovi, posebice grčke provenijencije, iznimno rijetki nalazi, već i stoga što kip pripada dobro poznatome skulpturalnom tipu. Postoji, naime, čak osam inačica i varijanti ovoga kipa, među kojima se naš izdvaja cjelovitošću i kvalitetom kao najvjernija slika prototipa, ističu u Ministarstvu.
Postojanje vjernih kopija u različitim materijalima (u mramoru, bazaltu i bronci) te brojne inačice smanjenih dimenzija i varijante upućuju na to da je riječ o vrlo vrijednome i znamenitome djelu koje je često bilo reproducirano.
Na temelju do sada obavljenih istraživanja može se pretpostaviti da je kip bio teret rimskoga broda, koji je plovio na sjever prema nekome od velikih gradova ili nekoj od sofisticiranih sredina izvan grada, poput raskošnih ranocarskih vila.
Konzervatorsko-restauratorski radovi započeti u listopadu 2000. u Hrvatskome restauratorskom zavodu u Zagrebu potvrdili su da je kip odliven u bronci indirektnim postupkom izgubljenoga voska te da je spojen od najmanje sedam zasebno lijevanih dijelova.
Nakon završetka konzervatorsko-restauratorskih radova 2006. kip je više puta izlagan u Hrvatskoj i inozemstvu. U Parizu je od 23. studenoga 2012. do danas bio izložen u Louvreu u dvorani Rotonde de Mars na odjelu za grčke, etruščanske i rimske starine. (Hina)