Švicarski franak danas vrijedi koliko nikad dosad nije u svojoj povijesti naspram hrvatskoj i mnogim drugim valutama. Po jucer utvrdenoj tecajnici HNB-a, švicarska valuta po srednjem tecaju danas vrijedi 5,7 kuna.
To je 1,48 posto više nego jucer i 30 posto više nego prije tri godine, kada je poceo rast vrijednosti te valute. Što to znaci za hrvatske gradane, osjetit ce vec ovog mjeseca oni koji otplacuju kredite s valutnom klauzulom u francima.
Banke ce im naplatiti ratu kredita koja ce biti najviša otkako su podigli takav kredit. Oni koji su prije tri godine podigli stambeni kredit od 735 tisuca kuna (100 tisuca eura) na rok otplate od 30 godina, sada ce, u prosincu 2010., platiti mjesecnu ratu od 5.800 kuna.
Oni koji su preuzeli zajam od 551 tisucu kuna (75 tisuca eura) na rok od 25 godina, platit ce ratu od 4.660 kuna, a za 367,5 tisuca kuna (50 tisuca eura) na rok od 20 godina anuitet ce iznositi 3.500 kuna. Sada nema nikakvih naznaka kakve ce rate biti u sijecnju s obzirom na velike dnevne oscilacije vrijednosti valuta.
Proteklih dana dogodila se još jedna promjena s frankom. Od 26. do 30. studenoga vrijedio je manje od americkog dolara, a danas su njihove vrijednosti izjednacene.
Posljedica je to averzije prema valuti zemalja clanica Europske unije koja prevladava na svjetskim deviznim tržištima, i to zbog katastrofalnih pokazatelja o vanjskom dugu i nemogucnosti njegove otplate od strane mnogih zemalja clanica. Velike gubitke nižu forinta, zlot i euro, a na dobicima su jen i svi dolari.
Franak jaca, ali sporije nego ranije. Izgleda da je geopoliticki položaj Švicarske sada uteg franku u bržem rastu. Na srecu hrvatskih dužnika, jer bi im inace rate kredita bile još vece.
Hrvatska valuta je pod dvostrukim pritiskom kada je rijec o franku. Prvo je zbog pritiska na domacem deviznom tržištu oslabila prema euru, koji je pak deprecirao prema svim znacajnijim svjetskim valutama, što se posljedicno prenijelo i na hrvatsku valutu. (P. GREGOROVIC)
Rohatinski opet gasio požar
Hrvatska narodna banka jucer je ponovno intervenirala na deviznom
tržištu prodavši ovaj put 233,7 milijuna eura po prosjecnom tecaju od
7,4209 kune, cime je s tržišta povukla više od 1,73 milijarde kuna. To
je drugi put u desetak dana da HNB intervenira u pravcu obrane kune.
Prvi put je to ucinio 19. studenog prodavši 116,4 milijuna eura po
prosjecnom tecaju od 7,391, cime je s tržišta povukao više od 860
milijuna kuna, no unatoc toj intervenciji domaca je valuta danima
uzastopce slabila. Na jucer utvrdenoj tecajnoj listi tako je otklizala
do 7,423 kune za euro, te je ocito procijenjeno da se daljnje rušenje
tecaja više ne može tolerirati.
Kroz ove dvije intervencije HNB je ukupno na tržište plasirao više
od 350 milijuna eura, a otkupio više 2,6 milijardi kuna. Buduci da su
devizne rezerve na visokih oko 11 milijardi eura, ova razina njihova
trošenja totalno je neopasna, no može zabrinjavati trend.
I sam je
guverner Rohatinski nedavno podsjetio da tekuca razina deficita i
postojeci tecaj nisu održivi u paketu. Nema, medutim, dvojbe da ce
središnja banka nastojati kunu održati stabilnom koliko god to bude bilo
moguce, a razina rezervi ide tome u prilog. (A. D. M./Novi list)