Fotografije velikog fotografa Alojza Orela (Ljubljana, 1918. - Pula, 2002.) do sada su se čuvale na jednom mjestu, u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli, no od sada će se jedan, neznatan dio njih dislocirati i to po 20 fotografija u Arheološki muzej Istre u Puli i Etnografski muzej Istre u Pazinu te pet fotografija u Kuću o batani u Rovinju, a sve po njihovom izboru. Uz to, tri fotografije su u fundusu Muzeja suvremene umjetnosti Istre u Puli, a deset kopija Orelovih fotografija dio su Fundusa umjetnina Grada Pule. O dislokaciji građe odlučio je Alojzov unuk Aleksej Orel koji je danas sazvao konferenciju za novinare u Puli, na koju je pozvao i predstavnike spomenutih ustanova no odazvali su se samo Adriana Gri Štorga i Katarina Zenzerović u ime Arheološkog muzeja Istre u Puli te ravnateljica Etnografskog muzeja Lidija Nikočević koja je ovaj put zastupala interese i rovinjskog muzeja Kuća o batani. Predstavnici ostalih stanova nisu došli jer su, kako je kazao Aleksej Orel, bili spriječeni.
Bogatstvo građe i birokracija
- Radi se o dobroj volji da eminentne muzejske institucije dobiju donaciju najboljih fotografija Alojza Orela. Odabir će vršiti same institucije tj. njihovi predstavnici po vlastitom nahođenju unutar muzeološke djelatnosti kojom se bave, kaže Aleksej Orel.
Ostavština Alojza Orela je vrlo bogata i broji 18.524 fotografije i negativa, 81 komad fotografskog pribora, 337 komada dokumentarne građe, 106 komada knjižne građe itd. Sva ta građa bila je zadnjih godina pod brigom Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Kako kaže Aleksej Orel, PPMI je odradio fantastičan posao što se tiče čuvanja i arhiviranja cijele građe, no radi se o nečem drugom. Prije više od četiri godine Aleksej Orel je potpisao ugovor s PPM-ijem koji kaže da će ovaj muzej preuzeti građu, napraviti ekspertizu nad njom (što je i napravljeno) te ići sa zahtjevom za otkup prema institucijama Istarske županije. No nakon 12 mjeseci taj ugovor nije produžen, odnosno nije potpisan novi i otada je prošlo 39 mjeseci, sveukupno 51 mjesec. Zato je Orel odlučio podijeliti mali dio fotografske ostavštine s namjerom da barem najbolji dio ostane u Istri. Orelove fotografije, a radi se o vrlo vrijednom opusu, neće za sada napuštati Istru, iako interesa za njima i izvan granica Hrvatske. Uz to, Aleksej Orel ne skriva ljutnju koja nije usmjerena ni na koga pojedinačno, nego na sporost birokracije. Zato, koga god ubuduće budu zanimale te fotografije i ostala građa morat će se obratiti pravnom predstavniku Alekseja Orela.
Oplemenjivanje novim materijalom
On je djedove fotografije ustupio muzejskim ustanovama uz dva uvjeta. Prvi je da istaknu autora, a drugi da ako te fotografije budu koristili za tisak, ili primjerice objave na netu, da se dokumentacija o korištenju dostavi njemu kako bi se građa mogla oplemenjivati novim materijalom. (M. RADIĆ)