Iznimno je brojna publika u srijedu navečer prisustvovala prezentaciji knjige Sandre Vitaljić "Rat slikama - suvremena ratna fotografija". Uz autoricu, o ovoj su knjizi govorili urednik Kruno Lokotar i Katarina Luketić.
Kako smo čuli tijekom promocije, fotografija je, posebice u ratu, idealno oružje za manipulaciju, te stoga je vrlo važna etika fotografa i način na koji je snimljena, kao i cjelokupan kontekst.
- Knjiga Sandre Vitaljić dotiče se različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz povijest, kazala je Katarina Luketić ističući da je Vitaljić napravila zbilja vrlo veliko i važno djelo.
- Bio je to veliki i nimalo lagani posao, svoj sam praški doktorat za ovu priliku temeljito preradila, tu su ekskluzivni intervjui s desetak istaknutih ratnih fotografa, a dvjestotinjak fotografija te reprodukcija novinskih stranica i snimaka pokazuje tu realnost, kazala je Vitaljić.
Uvod u prošlost
Razgovor sa Želimirom Žilnikom vodila je filmska kritičarka Mima Simić. Žilnik je autor brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drama, nagrađivan na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima.
Tom je prilikom predstavljena knjige Žilnika i Borisa Budena "Uvod u prošlost" (Centar za nove medije kuda.org). To je u biti intervju koji je Buden napravio sa Žilnikom, priča o povijesti jugoslavenskog filma pri čemu se ta povijest i prošlost ne daje više samo kao dimenzija vremena, nego je, naprotiv, kulturni artefakt.
Žilnik se u tome razgovoru osvrnuo na brojne anegdote iz svog bogatog života i karijere. Također, pokazani su i isječci iz raznih njegovih filmova.
Žilnik je bio danas na Doručku s autorom, gdje se sjetio 1969. godine i filma "Rani radovi" koji je prikazan u Puli.
- Zabunom je prikazana prvo prva, pa potom treća rola, no posjetitelji nisu niti primijetili, svi su bili očarani filmom, a mi smo se nepotrebno živcirali, kazao je Žilnik.
- Sreća da sam završio pravo, tako sam se branio uspješno više puta, pa i iz nezgodnih situacija, to mi je jako dobro došlo, čak i u sporu s Veljkom Bulajićem, mogao sam napraviti i advokatsku karijeru, rekao je.
Prisjetio se i djetinjstva u Beogradu i Zemunu, provincije i promocije autorskog djela te zaključka da se Balkan najviše može naučiti u Austriji i Njemačkoj te da je Balkan bojno polje.
Danas je održan i prvi Bertijev program "Ljubav na drugi pogled", u kojemu, kako je rekla Magdalena Vodopija, "posebno mjesto dobivaju knjige i događaji koji su inače prošli prilično nezapaženo u medijima, a i kod publike, pa je to njihova svojevrsna revalorizacija".
Ovoga je puta Zvonko Maković govorio o "Amazonkama avangarde". Tu je nadahnuto kazivao o ruskim slikaricama, umjetnicama koje su prozvane amazonkama avangarde, pa je on posudio taj naslov jer mu se učinio prikladnim. Bilo je riječi o umjetnicama kojima je uzor Natalija Gončarova, a njezin "Biciklist" (1913.) poseban je znak ruskog futurizma. (V. BEGIĆ, snimio D. ŠTIFANIĆ)