Molitveno bdijenje pape Bendikta XVI. s mladima na Trgu bana Jelacica završilo je nešto iza 21 sat nakon cega se Sveti Otac papamobilom odvezao do Apostolske nuncijature na Ksaveru. Prema policijskoj procjeni na glavnom zagrebackom trgu okupilo se oko 25 tisuca ljudi, a još oko cetiri tisuce molitveno je bdijenje pratilo preko videozida na Kaptolu.
Na nedjeljni susret sa Svetim ocem u Zagreb je otputovalo oko 2.500 vjernika iz Istre. Porecka i pulska biskupija organizirala je prijevoz s 50 autobusa. Vec u subotu na susret s papom Benediktom XVI. krenulo je 450 mladih iz Istre koji su sudjelovali u molitveno-meditacijskom bdijenju što se održalo na glavnom zagrebackom Trgu Bana Jelacica.
Papa Benedikt XVI. vec je nekoliko puta kao kardinal posjetio Hrvatsku i, kako
je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi nedavno rekao, moglo bi se reci da se u toj
"zemlji s dubokim kršcanskim i katolickim korijenima" Papa osjeca kao kod kuce.
On je stigao u Zagreb zrakoplovom Airbus A320 tvrtke Alitalia nešto
prije najavljenih 11 sati. Politicko izaslanstvo Hrvatske na doceku
vodio je predsjednik Ivo Josipovic, pored njega su na Plesu bili
premijerka Jadranka Kosor, cetiri potpredsjednika Vlade, predsjednik
Sabora Luka Bebic i potpredsjednik Vladimir Šeks, nacelnik Glavnog
stožera Drago Lovric te gradonacelnik Zagreba Milan Bandic. Papu je
docekalo i oko 400 gradana, manje više iz tri velikogoricke župe. Bili
su prisutni i svi clanovi Hrvatske biskupske konferencije. Papu je
docekalo i turopoljsko folkorno društvo u tradicionalnim nošnjama, a dar
su mu urucili i clanovi sedmeroclane obitelj Kardum. Zanimljivo je da
su u službenom politickom izaslanstvu bile prisutne samo dvije žene -
Jadranka Kosor i Željka Antunovic.
U govoru dobrodošlice predsjednik Josipovic je kazao kako nije vjernik,
ali da su mu životno usadene kršcanske vrijednosti. Istaknuo je potrebu
da se te vrijednosti štuju, pogotovo na ovom prostoru na kojem se
susrecu katolicanstvo, pravoslavlje i islam. Osudio je korupciju kao
antikršcansku, a istaknuo je i vjeru da ce i ovaj Papin posjet potaknuti
ljude da shvate potrebu za europskim integracijama. EU je opisao kao
iskonsko kršcanski projekt te je zahvalio Benediktu XVI. na njegovom
inzistiranju na ujedinjenju Europe.
Papa Benedikt XVI. je u pocetku na hrvatskom, a potom na talijanskom
istaknuo svoju ljubav prema hrvatskoj obitelji, a spomenuo se i blaženog
Alojzija Stepinca. Kazao je kako davna i nedavna hrvatska povijest
potice na promišljanje sve europske narode, a pri kraju govora još je
jednom napomenuo potrebu štovanja obiteljskih tradicija. Nedvojbeno je
dao podršku Hrvatskoj na putu u Europsku uniju.
Premijerka Jadranka Kosor je ocijenila da je ovo bio govor potpore,
nade, ohrabrenja, ljubavi i podrške. Dodala je da je ovo veliki dan za
Hrvatsku.
Oko 12.15 sati papa je uz velike mjere sigurnosti stigao do Pantovcaka,
gdje se sastao s predsjednikom Josipovicem. Izmjenili su poklone,
predsjednik je papi dao repliku lepoglavskih orgulja, a Benedikt XVI. je
njemu dao monografiju freska Sikstinske kapele. Nakon posjeta
predsjedniku države, Papa se susreo i s premijerkom Jadrankom Kosor,
koja mu je poklonila raspelo.
Tijekom dvodnevna posjeta papa ce se sastati s brojnim vjernicima te
najvišim hrvatskim dužnosnicima i predstavnicima crkvenog, kulturnog i
javnog života.
Na svom 19. apostolskom putovanju papa Benedikt XVI. ce u subotu i
nedjelju, kako navode vatikanski izvori, upozoriti vjernike na problem
sekularizacije koja prijeti postkomunistickim zemljama, te prigodom
Nacionalnog dana hrvatskih katolickih obitelji govoriti o obitelji kao
izvoru zajedništva kojemu teži svaki covjek, cak i u globalizacijskom
društvu.
Papin glasnogovornik otac Federico Lombardi dao je naslutiti da ce
Benedikt ovaj posjet iskoristiti kako bi se zauzeo za pristupanje
Hrvatske EU-u. Benedikt želi pojacati veze koje je njegov prethodnik
Ivan Pavao II. uspostavio sa zemljom u kojoj je od 4,5 milijuna ljudi
skoro 90 posto katolika, napomenuo je glasnogovornik. To ne iznenaduje
kad je rijec o papi Nijemcu kojemu je jacanje europskoga kršcanskoga
naslijeda jedna od tema pontifikata. Benedikt cesto poziva predstavnicke
institucije na kontinentu da formalno priznaju vjerske korijene, a to
je nešto što do danas uglavnom ne nailazi na odaziv, navode mediji.
"Papa se nada da ce se to (hrvatsko clanstvo u EU-u) ostvariti i da ce
ta zemlja sa sobom donijeti bogatstvo svoje kulture i (kršcanske)
vrijednosti bogate tradicije hrvatskoga naroda", kazao je Lombardi za
vatikansku televiziju.
U nedjelju ce Papa na zagrebackom hipodromu predvoditi misu na kojoj ce sudjelovati oko 300.000 ljudi. (Novi list, Hina, M. J.)