...da je mletacki dužd Marin Falier (Marino Faliero), poznat po sudjelovanju u uroti protiv republike, godine 1312. bio kapetan i podestat u Sv. Lovrecu Pazenatickom.
Marin Falier je bio pripadnik jedne od najstarijih i najpoznatijih venecijanskih patricijskih obitelji. Prije preuzimanja dužnosti dužda 1354. obnašao je funkcije ambasadora, zapovjednika kopnene vojske i mornarice. Takoder je sudjelovao u gušenju pobune Badoer - Tiepolo - Querini 1319. godine. Bio je i prijatelj pjesnika Francesca Petrarce.
U povijesti postaje poznat nakon neuspješnog pokušaja državnog udara 1355. Cilj urote bilo je rušenje aristokratskog uredenja države i uspostava gospodarstva slicnog onima koja su vec postojala u ostalim gradovima Italije. Po drugim teorijama, cilj je bio upravo suprotan, demokratizacija tada postojeceg uredenja na štetu vladajuce aristokracije.
Cijela akcija je isplanirana za noc 15. travnja 1355., medutim venecijanska vlast saznaje za urotu te Vijece desetorice nalaže brzu istragu koja ubrzo otkriva sve sudionike urote koja je vodila do samog dužda.
Vec 16. travnja smaknuti su gotovo svi sudionici urote, a dan kasnije je nakon ispitivanja smaknut i sam dužd Marin Falier uz proklamaciju krvnika: "Varde tutti l'esta fatta giustizia del traditor".
Nakon smaknuca proglašen je damnatio mamoriae, osuda na zaborav, što znaci uklanjanje svakog spomena na tog dužda, pa danas u dvorani Velikog vijeca u Duždevoj palaci umjesto njegova portreta naslikana je crna krpa na kojoj piše da je to mjesto Marina Faliera kojem je zbog zlocina odrubljena glava.
Ova prica iz 14. stoljeca nadahnula je kasnije umjetnike pa je, primjerice, 1820. lord Byron o njemu napisao dramu. 1835. Gaetano Donizetti skladao operu, a u istom stoljecu Falierovo pogubljenje naslikali su Eugene Delacroix i Francesco Hayez. (B. HORVAT)