...da je fašisticki pozdrav "Eia! Eia! Eia! Alala!" nastao i prije fašizma, u zrakoplovnom pohodu talijanskih pilota nad Pulom 9. kolovoza 1917. godine, a tvorac poklica bio je Gabriele D'Annunzio, pjesnik, vojnik, avijaticar, novinar, avanturist, politicar...
Kako u prvom "Fažanskom libru" piše Davor Mandic, a koristio se knjigom Angela Sodinija iz koje je i preuzeta preslika letka koji upucuje na taj dogadaj, do tada je polijetanje i slijetanje talijanskih zrakoplova praceno povikom "hura" (odnosno "hip hip urra").
Medutim, D'Annunzio je taj povik smatrao barbarskim, a na usklik "Eia! Eia! Eia! Alala!" inspirirao ga je stih neke stare ljubavne pjesme i uzvik mehanicara koji bi pokrenuo elisu zrakoplova (alala). Formalno se pozdravlja s tri rjecce "eia" u nizu.
Talijanska povjesnicarka književnosti Annamaria Andreoli našla je da je taj usklik D'Annunzio plagirao od pjesnika Giovannija Pascolija (koji ga je, pak, najvjerojatnije "pokupio" od starogrckih literata Pindara i Eshila) i prvi put upotrijebio u poemi "La nave" (Brod) iz 1908.
Oba uzvika, eia i alala, D'Annunzio je koristio i u usklicnim refrenima u ratnickoj pjesmi "La Canzone del Quarnaro" (Kvarnerska pjesma) napisanoj 11. veljace 1918., istog dana nakon napada (ne narocito uspješnog) talijanskih torpednih camaca MAS na austrougarsku flotu u Bakarskom zaljevu, u kojem je i on sudjelovao i ostavio pisanu poruku. Kao još jednu zanimljivost dodajemo da je 1930. ovu pjesmu (za tenor i muški zbor) uglazbio Pazinjan Luigi Dallapiccola.
Inace, talijanska avijacija je u Prvom svjetskom ratu u više navrata napadala austrougarsku Pulu. Isprva su grad nadlijetala dva zracna broda, odnosno dirižabla ili cepelina, "Citta di Ferrara" i "Citta di Iesi", a od ljeta 1917. pocinju ozbiljniji masovni napadi avionima pod vodstvom D'Annunzija.
U prvom je takvom bombardiranju 3. kolovoza 1917. sudjelovalo 30-ak zrakoplova, a cilj su im bili Arsenal, brodogradilište i austrougarska flota usidrena u luci. Napadi su se intenzivirali u rujnu te godine kada je glavni cilj predstavljala zrakoplovna baza na Puntiželi. Neki od planova zracnih napada na Pulu, koje je osmislio taj Mussolinijev duhovni voda, objavljivani su cak i na kartolinama pri kraju Prvog svjetskog rata ili nakon njega.
Zanimljivo je da se, osim ovog poklica, D'Annunziju pripisuju mnogi fašisticki rituali, poput "rimskog pozdrava" (podignuta ruka), a vecina njih potjece iz 1919. godine, za njegove okupacije Rijeke. (Z. STRAHINJA)