Forši niste znali...

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

...da je lugarnica u šumi Ližnjemoro nedaleko od Valbandona, koja je posljednjih tjedana plijenila pažnju zbog rekonstrukcije derutne zgrade u velebnu vilu Hrvatskih šuma s bazenom, izgradena vjerojatno sredinom 19. stoljeca, a služila je kao casnicki klub austrougarske artiljerije.

Buduci da su topnici tada ovisili o konjima, oko zgrade znane i kao gvardijanova kuca, nalazila se štala za konje, a u obližnjoj vali skriven je i obzidani bunar koji je opskrbljivao pojilo, ali i okolno stanovništvo sa stancije Barbo i iz Fondola.

Po svjedocenjima starijih, nakon Drugog svjetskog rata se u lugarnici nalazila i posada granicnog punkta na liniji razgranicenja izmedu "saveznicke" Pule i krajeva pod jugoslavenskom upravom. Mada je izolirana kuca sada izvan važnijih pravaca, kroz šumu je, tik uz kucu, nekada prolazio važan kolni put na koji su donedavno ukazivale isklesane kamene bankine i drvored.

U lugarnici je živio lugar s obitelji, prema nekim podacima, do sredine 70-ih, nakon cega je zgrada napuštena i sustavno uništavana, posebno zbog krade kamenog i drugog gradevnog materijala.

Austrija je imala višestruke koristi od Ližnjemora (Ližnje Moro, Lisignamoro, Lusinamori, Lisignan Morro) pa se njegov šumski fond iskorištavao i za brodogradnju u ranim danima pulskog arsenala sredinom 19. stoljeca. Cijenjeno su drvo koristili i Mleci, o cemu svjedoce izvješca o prilikama na Puljštini u doba Venecije.

Šuma se pod današnjim nazivom spominje vec 1303. godine. Obitelj Sergijevaca, kasnije Castropola, posjed je u 13. stoljecu darovala pulskom franjevackom samostanu. No, povijest joj je i starija, s obzirom na "skrivene" arheološke lokalitete poput rimskog kupališta.

Vlasnici su tijekom stoljeca bili i vitezovi s Rodosa,nasljednici templara, a pod državnu upravu vjerojatno je potpala za francuske uprave 1806. Od tada pa sve do Drugog svjetskog rata šuma igra znacajnu gospodarsku ulogu, što je vidljivo i iz plana upravljanja Ližnjim Morom i Šijanom 1928.-1942., koji je u rovinjskim Attima (broj XXXIII.) 2003. objavio Marino Budicin. (Z. STRAHINJA)


Podijeli: Facebook Twiter