...da je hrvatski geofizicar i seizmolog (strucnjak za potrese) svjetskog glasa Andrija Mohorovicic, inace porijeklom iz Istre, doktorirao na - oblacima.
"O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru" naziv je disertacije koju je obranio na zagrebackom sveucilištu 1893. godine, a koja se temelji na njegovim višegodišnjim motrenjima i mjerenjima oblaka dok je radio u Nautickoj školi u Bakru.
Tu je još 1887. osnovao meteorološku postaju, a prateci oblake prvi je na svijetu (1889.) opisao stacionarni atmosferski vrtlog, tzv. rotor, s vodoravnom osi, koji nastaje u zavjetrinskoj zracnoj struji pri puhanju bure.
O oblacima je, koji su mu dugo bili prava znanstvena opsesija, zapisao i da su "cudni svati koje treba loviti onda kad se pokažu, a ne kad se hoce", prenosi meteorolog Milan Sijerkovic slikajuci Mohorovicicev radni portret u "Istarskoj meteorološkoj škrinjici".
U nizu zanimljivosti Sijerkovic donosi i da je Mohorovicic, kao upravitelj opservatorija na zagrebackom Gricu, koncem 1903. godine, dok je trajala sudska istraga o smrti njegova podvornika zbog eksplozije baruta, osobno ispaljivao podnevni gricki top. A u to je vrijeme vec bio - akademik (punopravnim clanom JAZU-a postao je 1898.).
Andrija Mohorovicic roden je 23. sijecnja 1857. u Voloskom pokraj Opatije u obitelji kovaca sidara, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. kao cijenjen i slavan znanstvenik.
Najpoznatiji je po seizmološkom otkricu tankog sloja koji u dubini Zemlje odvaja koru od plašta i koji se po njemu zove Mohorovicicev diskontinuitet (Moho), a, medu inim, njegovo ime nose jedan krater na Mjesecu i asteroid 8422.