Forši niste znali...

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

... da dr. Mijo Mirkovic nije idejni tvorac pseudonima Mate Balota, nego ga je "ukrao" marcanskom ucitelju Depratu, koji je pod tim imenom pisao duhovite feljtone za Našu slogu i Hrvatski list.

Balota, odnosno Mirkovic, 1938. godine u uskrsnom trobroju Istre, lista Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine u Zagrebu, u feljtonu "Nasmijani Mrcanci" priznaje da je Marcanac Deprato "formalno izmislio ili mene ili nekog mog dvojnika Matu Balotu". Rijec je o Benjaminu Depratu, koji je umro u Trstu 1918. godine, a cije se prezime piše i De Prato (tako je potpisan na naslovnici "Vježbenice talijanskog jezika za opce pucke škole" iz 1911. godine).

Balota u tom tekstu nadalje piše da je koncem 1917., došavši u uredništvo Hrvatskog lista u Puli, obnovio cakavske rubrike i pisao Depratu u Trst da pošalje svoje tekstove. Medutim, buduci da odgovora nije bilo (Deprato je bolovao od tuberkuloze, a to Mirkovic nije znao), od sijecnja 1918. poceo je pisati tekstove pod tim pseudonimom. Nakon tri mjeseca, kako Balota sam kaže, dopisi su postali sve radikalniji pa je i Deprato, vec na samrti, reagirao pismom u kojem piše "da u listu piše neki "kampijun" pod imenom Mate Balota onako kako on ne misli".

Zašto je poznati Rakljanac i dalje u svom radu zadržao taj pseudonim koji ga je, osim kao Mirkovica - znanstvenika, ekonomista, proslavio i kao Balotu - pjesnika i prozaista? U spomenutom tekstu, naime, objašnjava da je Balota, junak duhovitih feljtona, bio "jedan poseban švejkovski tip, mnogo prije Švejka, nasmijan istarski seljak, koji postaje smiješan u uniformi austrijskog kavalerista".

"Feljton Depratov "S barba Maton po Riki okolo-intorno" je ne samo dobra književna stvar, nego i prvi pokušaj obrade istarskog covjeka s humoristicne strane", napisao je 1938. Balota, tocnije Mirkovic.

U to je vrijeme kao Mirkovic objavio i knjigu "Flacius" o Matiji Vlacicu Iliriku, a kao Mate Balota zbirku cakavskih stihova "Dragi kamen", koja je polucila veliki interes raseljenih Istrana izbjeglih pred talijanskom fašistickom represijom.


Podijeli: Facebook Twiter