...da za razliku od vecine istarskih mjesta koja se dice svecima zaštitnicima, Bale, da karikiramo, štiti tek jedan blaženik. No, blaženi Julijan (živio u 14. stoljecu) svojim životom i radom usko je povezan s Balama i u tradiciji mjesta upamcen kao veliki dobrotvor.
Blaženi Julijan, svecenik i franjevac, prema podacima iz njegove biografije, najveci je dio redovnickog života proveo u samostanu sv. Mihovila na brijegu istocno od Bala. Navodno je obilazio sela i gradove, propovijedao i dijelio sakramente te primao one koji su mu se za pomoc obracali u njegovom samostanu, a naklonost naroda pridobio je i kao miritelj posvadanih pojedinaca, obitelji i skupina. Puk ga je poceo štovati odmah nakon smrti 1349. godine, a u Statutu Bala iz 1477. naveden je kao njihov zaštitnik.
Julijanovo se tijelo do raspuštanja samostana nalazilo u samostanskoj crkvi, a kasnije je, vjerojatno 1597. godine, preneseno u crkvu u Balama. U dostupnoj literaturi više je podataka o mogucoj godini napuštanja samostana, i to kroz 15. i 16. stoljece.
Samostan sv. Mihovila na brdu vjerojatno je izgraden vec u 7. ili 8. stoljecu, nastanjivali su ga redovnici kamaldoljani, a kasnije franjevci. Na mjestu drevnog svetišta 1855. godine sagradena je manja crkva sv. Mihovila. Ostaci samostanskih zgrada, u razini temelja i podrumskih prostorija, i danas su vidljivi uz crkvu na najvišoj koti brda. (Z. STRAHINJA)