...da ni nakon što je austrijska carevina 1848. ukinula feudalizam u Istri nisu u potpunosti nestali elementi feudalnih odnosa izmedu zemljoposjednika i seljaka. U drugoj polovici 19. stoljeca kolonatski odnosi u Istri su u opadanju, ali se nakon Prvog svjetskog rata iznova pojavljuju s obzirom na to da su seljaci zbog neimaštine bili prisiljeni prodati svoje posjede te postati kolonima na zemlji nasljednika bivših feudalaca, bogatih gradana pa i imucnijih seljaka. U vrijeme fašizma talijanska je uprava propisala uvjete kojima se nanovo ureduju odnosi izmedu zemljoposjednika i seljaka bezemljaša.
Na produbljivanje jaza medu slojevima utjecali su nametnuti porezi, propadanje seljackih zadruga i štedionica, a napose fašisticko uredenje koje je pogodovalo imucnijim pojedincima na selu i manjim urbanim sredinama. U tim uvjetima mnogi su seljaci 20-ih i 30-ih godina prisiljeni na napolicarski ugovor (obraduju tudu zemlju, a pola uroda daju vlasniku). Osim zemlje, u zakup bi cesto uzimali i stoku. Takvi su odnosi ukinuti tek 1945. nakon Drugog svjetskog rata. (Z. STRAHINJA)
***
... da se u Istri nekoc pisalo i cirilicom. Ne mislimo pritom na vrijeme Jugoslavije, vec na srednji vijek. Dokaz da je i
to pismo bilo u uporabi u Istri je tzv. Supetarski ulomak, fragment kamene grede (oko cetvrt metra visok, po 15-ak centimetara širok i dubok), koji je slucajno otkriven 1986. medu kamenjem urušenog samostanskog zida u Sv. Petru u Šumi, a koji se cuva u Etnografskom muzeju u Pazinu. Na njemu su uklesane dvije rijeci, donja uglatom glagoljicom koju akademik Josip Bratulic svrstava u 12. stoljece, a gornja je vjerojatno uklesana ranije i napisana je cirilicom.
Potonje pismo je u Hrvatsku pristizalo u 11. i 12. st. iz Makedonije te zadobivalo osebujne ortografske oblike pa se naziva hrvatskom ili zapadnom cirilicom, odnosno bosancicom. Iz 16. st. sacuvan je, pak, rukopis Kvarezimal glagoljaškog pisca Šimuna Grebla iz Roca, ciji je kolofon (impresum) autor napisao cirilicom/bosancicom. (G. PRODAN)