… da je jedan od najznacajnijih osoba Istre svog doba,
barbanski kanonik Petar Matija Stankovic (1771. - 1852.), polihistor, svecenik
i pisac, polemicar, istraživac, izumitelj, bibliofil i fiziokrat po uvjerenju,
zapravo vrlo ljutio nacionalno osviještene istarske Hrvate te izazivao
podsmijeh istarskih Talijana.
Naime, Stankovic je tvrdio da je Talijan, pa i to
da je njegovo prezime (koje je pisao kao Stancovich pa i kao Stancowik) potjece
od talijanske rijeci stanco (umoran). Njegov je otac Antun pak u jednom pismu
1778. napisao da je njegova obitelj u Barban doselila iz Savicente, kamo je
došla iz Pazina, a da se oko 1450. doselila iz (tadašnje) Hrvatske.
Nedvojbeno je da je prezime Stankovic slavensko i da je obitelj imala cvrste
hrvatske korijene, pa i to da je kanonik ipak njegovao kulturu Barbanštine s
dominatno hrvatskim pukom.
S druge strane, školovao se u talijanskim sredinama,
a gotovo cijeli je bogati opus napisao na talijanskom jeziku (s izuzetkom nekoliko
djela na hrvatskom). Ali, optužbama njegovih hrvatskih suvremenika i kasnijih
proucavatelja, po kojima je Stankovic tek najobicniji odrod, na težini daje
upravo to što se javno deklarirao kao Talijan.
Više je potencijalnih razloga za to. Izmedu ostalog, navodi se da se kao
pripadnik bogate hrvatske gradanske klase u nastajanju jednostavno sramio
svrstavanja uz stanovništvo s dna društvene ljestvice.
Stankovicevo inzistiranje na talijanstvu poštivali su urednici Istarske enciklopedije
(tiskane 2005.) pa natuknica o njemu pocinje sa Stancovich, Pietro Mattia, a
hrvatske inacice imena su u zagradi.