...da je fortifikacijski kompleks u Hrastovlju (u Hrastovskoj dolini, u nastavku Rižanske doline, opcina Kopar) jedan od rijetkih primjera ocuvanog tabora na ovim podrucjima. Tabori su bili utvrde bez stalne posade, ciji je cilj bio obrana ruralnog stanovništva od turskih i drugih napada.
Kompleks u Hrastovlju dovršen je u 16. stoljecu na kraškoj uzvisini pored sela, po nekim informacijama na mjestu gradine i kasnije ranosrednjovjekovne utvrde, a sastoji se od renesansne crkve sv. Trojice iz 1475. (interijera oslikanog freskama Ivana iz Kastva, medu kojima je i "Ples mrtvaca"), zvonika te visokih zidina s dvije kule.
Zidine u tlocrtu cine nepravilan cetverokut, a u tabor se ulazilo putem danas nepostojecih pokretnih mostova. U vrijeme uskockih ratova u 17. stoljecu u hrastovskom taboru bile su smještene crne cete ili cernide, odnosno milicija, koje su trebale zaštititi seosko stanovništvo, ali i onemoguciti prodor uskoka prema mletackoj Istri s austrijskih posjeda. (Z. STRAHINJA)
***
… da Slovenci u tršcanskom zaledu i u slovenskom dijelu Istre (otprilike od Miljskog zaljeva sve do Kozine i Rakitovca) govore istarskim (po slovenski: istrskim) narjecjem.
Ono se dijeli na dva podnarjecja: sjeverno od crte Kopar-Marezige-Zazid je rižansko, a južno je šavrinsko, koje ima više govornika.
Karakteristika rižanskog govora, koji je u cijelosti slovenski, izostanak je tzv. dvojine, a u vokabularu je puno romanskih (talijanskih, istrovenetskih) posudenica. Šavrinski je govor više miješan s hrvatskim jezikom, odnosno cakavskim dijalektom, osobito prema jugu, navodi slovenska jezikoslovka Karin Marc Bratina. (G. PRODAN)