...da je francuski vojni inženjer svjetskog glasa Antoine De Ville, koji je od 1630. do 1633. u Puli gradio mletacku baroknu utvrdu - Kaštel, u dijelu "Opis starina u luci i gradu Puli" (s latinskog preveo Mate Križman) ozbiljno uvrijedio žitelje Puljštine. Tako, izmedu ostalog, za mještane Fažane kaže: "Žitelji su lažljivci, varalice, jedan drugom zavidni, izdajice; ne vjeruj im, brzi su na krivokletstvu".
Galižanci su, po De Villeu, "narod nešto bolji, no jednako neradišan". Opcenito narod Pulskog polja opisuje kao priprost puk, "neradišan, zapušten, a zazire cak i od prijeko potrebne obrade polja, ako ga nužda ne pritisne". Kao zrno utjehe, treba napomenuti da De Ville vjerojatno i nije bio najbolje upoznat s prilikama na terenu s obzirom na to da je napisao i da u Pulskom polju ne manjka vukova(!?) te da je Vodnjan selo od tek nekoliko koliba, mada se
Vodnjan i puno ranije mogao podiciti svojom urbanom jezgrom i kaštelom.
...da naziv Proština nije iskljucivo vezan za istoimeni kraj na istocnoj obali Istre, glasovit po Proštinskoj buni, vec se kao toponim javlja diljem Poluotoka. Proština je u prošlosti oznacavala javno, komunalno zemljište, najcešce kamenito i ne baš plodno, pogodno za ispašu. Kao toponimi koristili su se oblici Proština, Proštin, Prostimo i slicno, a danas su sve manje u upotrebi. Prije spomenuta Proština na marcanskom podrucju, za razliku od drugih lokaliteta istog imena, odskace velikom površinom koja zahvaca više naselja, dok su ostale oznacavale manja zemljišta u okolici naselja.
Rijec je, prema nekim izvorima, potekla iz grckog jezika, pa je time i lakše objasniti pojavu slicnih toponima i u južnim krajevima uz istocnu obalu Jadrana. (Z. STRAHINJA)