…da zmija kravosas ili kravosac ne siše mlijeko krava kako to Istrani cesto smatraju. Prema predaji, najveca zmija na ovom podrucju, a zna biti duža od dva metra, ustima se uhvati za kravlje vime i siše mlijeko, a spominje se i da cesto "zaluta" do sica s tek pomuzenim mlijekom. Cinjenica je da zmija nema ni refleks ni anatomsku sposobnost sisanja niti joj je kravlje mlijeko išta privlacnije od obicne vode. Moguci razlog zašto se kravosasa zna vidjeti u "društvu" krava je taj što koristi blizinu, tocnije toplinu velikih životinja, a u štalu se zavlaci loveci brojne glodavce. Kravosas je, bez brige, samo bezopasan i flegmatican div medu našim gmazovima.
…da se zašiljeni kamen na vrhu kažuna naziva pincuk. Postavlja se na samom kraju izgradnje kažuna tako da "sjedne" na otvor izmedu posljednjih škrila krova pa svojom težinom doprinosi stabilnosti kamene konstrukcije. "Vrci pincuk" sintagma je koja se cesto simbolicno koristi za završetak nekog posla, poput "staviti tocku na i".
…da prilikom uporabe naziva Vlahi za stanovništvo i Vlašije za podrucje u južnoj, središnjoj i zapadnoj Istri treba biti izuzetno oprezan. Medu razlicitim selima se tocno zna gdje su Vlahi i gdje pocinje Vlašija, a bitan je i kontekst u kojem se ti nazivi koriste jer su kroz povijest cesto smatrani uvredljivim i korišteni za porugu. Labinjani tih dvojbi nemaju - za njih Vlašija pocinje s onu stranu rijeke Raše i Raškog zaljeva, a gdje završava ni najmanje im nije važno.