Premijerka Jadranka Kosor sastat ce se sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u petak u Trakošcanu, na prvom sastanku nakon preuzimanja dužnosti. Usprkos kurtoaznim optimisticnim izjavama, od sastanka ne treba ocekivati bitnije pomake ni uklanjanje slovenske blokade, jer ce Zagreb za to morati pricekati jesen. Tek poslije prihvacanja Lisabonskog ugovora u Irskoj i njemackih izbora, Zagreb ocekuje intenziviranje americkog pritiska na Berlin i Pariz, ali i na Ljubljanu, u cilju deblokade Hrvatske.
Po slovenskom šefu diplomacije Samuelu Žbogaru, koji je u srijedu bio u svom prvom službenom posjetu Washingtonu, americki pritisak na Sloveniju još se ne osjeca. Premda SAD želi rješenje slovensko-hrvatskog spora, koji Žbogar u Washingtonu nije mogao izbjeci, šef slovenske diplomacije tvrdi da se Amerikanci zasad samo zanimaju za slovenska stajališta, ne opredjeljujuci se u sporu.
To se, medutim, ne bi moglo zakljuciti iz izjava Jamesa Foleyja, buduceg americkog veleposlanika u Zagrebu, koji je na saslušanju pred senatskim odborom za vanjsku politiku pred odlazak u Hrvatsku izjavio da «bilateralni sporovi ne bi smjeli ometati euroatlantske integracije».
- Poticemo Sloveniju i Hrvatsku da pronadu rješenje i uzdamo se u napore EU-a za daljnji napredak, izjavio je Foley nadajuci se «kompromisu u najskorijem roku».
Foley, naime, porucuje da slovenska blokada Hrvatske potkopava pozitivnu dinamiku koju proces euroatlantskih integracija ima na reforme u jugoistocnoj Europi, ciji je Washington oduvijek bio snažan zagovornik. Sada je pak, zbog Ljubljane, ta «pozitivna dinamika» u opasnosti. Spor je «problem EU-a», jer SAD nije clan, no i SAD, po Foleyju, ima veliku ulogu i može pridonijeti rješenju. SAD ima «golem ulog» u jugoistocnoj Europi, jer je buducnost tog dijela Europe, objašnjava Foley, «kljucna za šire americke ciljeve u Europi». Stoga ce Amerika «uciniti sve što može da pomogne Hrvatima da produ ciljnu crtu i udu u EU».